Što stoji iza objave na društvenim mrežama?

Sean Gardner, jedan od najvećih svjetskih eksperata za društvene mreže, jednom je prilikom rekao da ukoliko želite opstati, morate biti prisutni na društvenim mrežama. Po njegovom mišljenju, društvene mreže nisu samo aktivnost, već investicija dragocjenog vremena i sredstava.

Za kreativne ideje zaista treba vremena – i kada su dio posla i kada o njima promišljate u slobodno vrijeme. Uzmimo za primjer kreiranje i objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama, koje iziskuje određeno vrijeme, iako je uvriježeno mišljenje da su za jednu objavu dovoljne samo tri minute. Potrebno je puno više jer se radi o procesu u kojemu je svaki dio bitan. Jeste li razmišljali o tome koliko samo sadržaj mora biti privlačan i zanimljiv da bi korisnik uopće pročitao određenu objavu te reagirao na nju? Stoga je u ovom procesu jako važno postaviti dobre temelje, odnosno odabrati pravu osobu ili tim koji će kreirati strategiju za društvene mreže i koji će biti zadužen za njihovo vođenje. Kada odaberete pravi tim, drugi korak na tom putu su ciljevi. Pri kreiranju komunikacijske strategije za društvene mreže potrebno je definirati ciljeve prema kojima će se osmisliti sadržaj.

Ciljevi strategije za društvene mreže mogu biti povećanje brand awarenessa, predstavljanje usluga i ponude (proizvoda), dopiranje do ciljane publike te poticanje korisnika na interakciju ostavljanjem recenzija o proizvodima, objavljivanjem fotografija i storyja uz spominjanje profila.

Svaki od navedenih ciljeva isprepliće se s onim drugim ukoliko je strategija kvalitetno i detaljno razrađena, a ciljevi precizno definirani. Kontinuirana i proaktivna komunikacija na društvenim mrežama kojom se ojačava prepoznatljivost, svijest i imidž određenog proizvoda, doprinosi povećanju brand awarenessa.

U cijelom procesu najvažniji je sadržaj, koji treba biti bogat i raznolik, jer objave usmjerene isključivo na prodaju mogu zasititi korisnike. Stoga je bitno pratiti trendove i stalno smišljati nove kreativne ideje kojima ćemo ostvariti zadane ciljeve.

Smišljanje objava za društvene mreže počinje mjesečnim uredskim brainstormingom. Grizli team okupi se i svatko ima priliku iznijeti svoje kreativne ideje u skladu s aktivnostima i smjernicama određenog klijenta. Saslušamo svaku ideju i trudimo se ne kritizirati one koje se čine nemoguće i ‘sulude’ jer se često upravo u njima krije nešto zanimljivo, kreativno, s dodanom vrijednošću za klijenta.

Zatim slijedi osmišljavanje sadržaja i načina njegove prezentacije te prilagodba za različite kanale – Facebook, Instagram, LinkedIn i Twitter. Za svaki od kanala smišljamo različite copyje, slike, vizuale i hashtagove. Prije nego što se sadržaj objavi, obavezno provjeravamo pravopis. Nakon objave slijedi praćenje reakcija. Na društvenim mrežama potrebno je poticati  korisnike na interakciju. Ponekad je dovoljno postaviti lijepu fotografiju i/ili pitanje u copyju, ali cilj komunikacijske strategije je dodatno obogatiti i kreirati interaktivan sadržaj – od posebnih vizuala do video sadržaja. Korisnici se mogu aktivirati na različite načine od interaktivnih vizuala preko nagradnih natječaja do anketa. Primjerice, ako u prosincu objavimo vizual na koji korisnici reakcijom mogu pokazati koji ih mirisi ili začini podsjećaju na Božić ili pak koje jelo im je najdraže.

Posljednji korak u ovom procesu je analitika. Na kraju svakog mjeseca šaljemo klijentima report koji sadrži informacije o tri stavke – awareness, engagement  i users. I naravno, kontinuirano pratimo najnovije trendove jer smo tako uvijek korak naprijed i razmišljamo na “out of the box” način. A na taj način rađaju se najoriginalnije ideje.

Share on Pinterest

Instagram vs. Reality – verzija Fyre Festival

Očaravajuće slike putovanja, zabava i hrane pretvorile su Instagram u mjerilo savršenog života. Brojni influenceri neprestano nas obasipaju objavama na društvenim mrežama u kojima prikazuju svoju idiličnu svakodnevicu, stvarajući trendove koji se odlično uklapaju u suvremeno konzumerističko okruženje.

Pitate se što se može dogoditi kada se isprepletu pohlepa, neorganiziranost i tisuće milenijalaca koji silno žele doživjeti dijelić atmosfere života zvijezda na Instagramu? Vjerojatno ste čuli za skandal koji je izazvao Fyre Festival – ekskluzivni nepostojeći tulum. Nedavno objavljeni Neflixov dokumentarac – „Fyre Festival: The greatest party that never happened“ prikazuje koliko nas zapravo pažljivo isplanirani marketinški trikovi i društvene mreže mogu zavarati.

Zahvaljujući odličnoj kampanji na drušvenim mrežama, ponajprije Instagramu i Twitteru, stvorena je idilična slika luksuznog eventa. Festival je osmišljen kao jedinstveni spoj zabave, destinacije, celebrityja i glazbe. Marketinški stručnjaci angažirali su top modele da objavljuju postove na Instagramu, u javnost su pušteni vrhunski promotivni spotovi koji najavljuju događaj, a komunicirane su i lažne objave o fazi organizacije. Ulaznice su se rasprodale u rekordnom roku, a nekoliko tisuća milenijalaca potrošilo je tisuće dolara na festival koji se nije održao.

Realizacija festivala pokazala se neuspješnom jer su organizatori, unatoč upozorenjima, prekasno shvatili da je nemoguće ostvariti zacrtanu viziju. Međutim, nastavili su s lažima, ignorirajući upite korisnika i brišući negativne komentare.

Dolaskom sudionika na otok, idilična slika Fyre Festivala u trenu se srušila. Počele su pljuštati objave na Instagramu i Twitteru, prikazujući stvarno stanje – jeftine avione, poplavljene šatore umjesto luksuznih vila, nedostatak hrane i vode, a najavljivanim izvođačima i top modelima nije bilo ni traga. Prevara je rezultirala uplitanjem FBI-ja, zatvorskim kaznama organizatora i sudskim procesima protiv influencera.

Društvene mreže koje su izgradile sjajan imidž festivala preko noći su postale njegov najveći neprijatelj, pokazavši kako ne opraštaju laži. Iako je povjerenje u influencere poljuljano, svijet Instagrama nije se srušio jer ljudi silno žele doživjeti iluziju savršenstva upakiranu u najljepše filtere društvenih mreža. S obzirom na sve, navedeni bi nas događaj trebao navesti da preispitamo istinitost objavljenog sadržaja i utjecaj koji ostavlja na nas.

Photo: pixabay

Share on Pinterest

Pet grešaka pri vođenju društvenih mreža

Vođenje društvenih mreža za vlastitu tvrtku ili klijenta uvelike se razlikuje od uređivanja osobnog profila, što mnogi zaboravljaju u naletu drugih, „ozbiljnijih“ poslovnih obaveza. Sve društvene mreže zahtijevaju posvećenost i strukturirano planiranje uz analizu. One nisu usputni zadatak koji se odrađuje „jer svi imaju Facebook page“. Bolji reach i objave koje doista pomažu prodaji ili jačanju imidža ne dolaze slučajno, a ovo je pet grešaka koje lako možete ispraviti kako biste unaprijedili sadržaj koji objavljujete:

  1. Izražena subjektivnost

Na osobnom profilu možda dobivate puno likeova na GoT referencu ili smiješnu fotografiju sa psićima. To ne znači da će ciljna publika nekog pagea dijeliti istu ljubav prema vašim interesima, već samo da se privatno družite s ljudima sličnih zanimacija. Ako tvrtka čiji profil vodite svojim objavama na Instagramu želi privući, primjerice, žensku tinejdžersku populaciju, nećete odabrati citate Carrie Bradshaw ispisane zlatnim slovima. Ta publika nije odrastala uz omiljenu newyoršku junakinju i njene cipele, pa nećete postići željeni engagement. Istražujte – vašu ciljnu publiku, njezine interese i reakcije.

  1. Ignoriranje upita

Profil na društvenoj mreži nije samo izlog, već i prodajni kanal. Zamislite da u prodavaonici upitate nekog djelatnika nešto o plaćanju ili dostupnim modelima, a on samo prođe kraj vas. Što biste svojim prijateljima rekli o tom dućanu? Sigurno ništa lijepo. Budite uslužni, ljubazni i potrudite se da vaš odgovor ne izgleda kao da ga je objavio loš bot. Jedino gore od ignoriranja je osorna komunikacija. Inzistirajte na tome da svaki upit bude riješen unutar 24 sata. Ukoliko sami nemate vremena za veći angažman, zaposlite nekoga ili angažirajte komunikacijsku agenciju. 😉

  1. Uzimanje tuđeg sadržaja

Ne samo što se time zadire u nečija autorska prava, nego se priprema potencijalna bombastična krizna situacija. Uložite vrijeme i novac u osmišljavanje i pripremu vlastitog sadržaja. Ako imate agenciju, omogućite joj pristup potrebnim materijalima i ne oslanjajte se na fotografije koje objavljujete već godinama u krug na društvenim mrežama. Ako ne biste postavili isti billboard svake godine, zašto biste to činili online? Osvojite pažnju korisnika novim, originalnim idejama – sigurno će se isplatiti.

  1. Neprimjerena komunikacija i šale

Naravno, važno je to ne činiti namjerno, iako su neki slučajevi uvredljive komunikacije na pojedinim stranicama čak i u Hrvatskoj dobili medijsku pažnju. Jedan ugostiteljski objekt tako se branio „autonomijom CM-a“ i slobodom načina komunikacije na vlastitom pageu. Ti argumenti zvuče logično, no nikome ne bismo preporučili da vrijeđaju kritičare, uključuju se u raspravu s privatnog profila ili nagovaraju prijatelje da ih brane u komentarima. Ukoliko je netko osobito neugodan i ne prestaje kršiti Pravila ponašanja stranice, tu su opcije hide (sakrij) i ban (blokiraj). Što se humora tiče, ako niste satirična stranica niti stand up komičar, nije preporučljivo ulaziti u rizične forme. Ako ste u nedoumici, zamislite biste li voljeli da vam službenik u pošti uputi takav „smiješan“ komentar ili da doktor ispriča taj vic vašoj mami. Ne biste? Nemojte ga objaviti.

  1. Pretjerana samohvala

„Naša tvrtka je najbolja. Naručite naš proizvod, najkvalitetniji je na svijetu. Mi smo broj 1 svugdje ikad.“ I tako iz dana u dan. Čak i ako je tome slučaj, postoje i drugi načini komuniciranja dobrih strana tvrtke, usluge ili proizvoda bez prefiksa naj-. Upitajte korisnike za autentičan komentar i testimonijal – kako ste im pomogli, što cijene u vašem radu, zašto bi ponovno kupili vaš proizvod, što može biti bolje? Neka vas drugi hvale, pa makar uz pohvale došle i kritike – neće vam štetiti onoliko koliko umjetna samohvala može.

Share on Pinterest