NA DRUŠTVENIM MREŽAMA NIŠTA NIJE SIGURNO, OSIM PROMJENE

Imam super copy, ali se ekipa ne tagira u komentarima. Slika je savršena, ali više lajkova na Instagramu ima mačka moje frendice. Zašto? Svi community manageri su se barem jednom ovo zapitali, dok nisu shvatili da rješenje leži u promjeni. Konstantna promjena algoritama i aktualna zbivanja utječu na interese potrošača, a naš je zadatak neprestano istraživati najnovije trendove i pronaći one na koje publika najbolje reagira. Ovo su neki koji funkcioniraju u našem brlogu:

PRVIH POLA SATA OD OBJAVLJIVANJA JE NAJVAŽNIJE

Hoće li vašu objavu vidjeti 50 ili 500 korisnika ovisi o angažmanu koji objava ostvari u prvih pola sata od objavljivanja. Uzmimo za primjer Instagram čiji algoritmi rade na principu angažmana. Odmah po objavljivanju, objava će biti prikazana malom broju korisnika. Ako objava u prvih nekoliko minuta postigne dobre rezultate, ona će ostati pri vrhu naslovne strane i tako ostvariti veći doseg. Zato lajkajte i komentirajte objave slične vašoj. Instagram broji gotovo milijardu korisnika, zanemarite li objavu u ovome vremenu, očekujte da će ostati nezamijećena.

DRUŠTVENE MREŽE NE TRPE LINKOVE

U interesu platforme je da što više korisnika ostane na platformi, dok je u vašem povećati broj posjeta na web stranici. Objava koja sadržava link bit će prikazana manjem broju korisnika, stoga će i angažman na objavi biti znatno manji. Kako pomiriti ove dvije strane? Vrlo je lako, posebno kada govorimo o LinkedInu. Izbjegavajte direktne izlazne linkove i uredite ih kao tekstualne. LinkedIn pruža mogućnost da objavu uredite nakon objavljivanja. Link zalijepite u komentar objave, a zatim ga pomoću opcije „copy link to comment“  prebacite u tijelo objave. Rezultat je povećanje dosega objave od 100% do nevjerojatnih 200%, jer algoritmi vašu objavu neće prepoznati kao prijetnju.

UPOZNAJTE SVOJU PUBLIKU I NEKA ONA UPOZNA VAS

Svjesna sam da zvuči kao klišej, ali nije. Danas nije dovoljno pratiti u koliko sati je vaša publika najaktivnija i koliko vremena provodi na društvenim mrežama. S druge strane, nije dovoljno niti da vaša publika poznaje vaše proizvode ili usluge, već da poznaje vas. Saznajte koje su vrijednosti koje vaša publika cijeni, što ih čini sretnima. Upoznajte svoju publiku s vrijednostima koje stoje iza vas i zaposlenika pričajući priče. Vjerujemo da je vaš proizvod jedinstven, pouzdan i kvalitetan, ali iza svakog proizvoda stoje zaposlenici, osobe koje su u njega uložile svoje vrijeme, znanje i trud. Uostalom, storytelling je trend koji ne jenjava, iskoristite ga.

BUDITE AKTIVNI

Razlikujte medije od društvenih medija. Mediji su televizija, radio, novine i uz informiranje, jedna od njihovih osnovnih zadaća je oglašavanje. Društveni mediji u nazivu nose svoju temeljnu odrednicu. Društvene mreže su most koji vaše poslovanje povezuje s publikom, stoga budite interaktivni. Komunicirajte, odgovarajte, družite se s vašom publikom i zapamtite da je bolje ne imati društvene mreže uopće, nego ne biti aktivan na njima.

VIDEO, VIDEO… JESMO LI SPOMENULI VIDEO?

Nedostatak vremena, gubitak koncentracije ili jednostavna činjenica da publika ne želi čitati dugačke tekstove idu u prilog video sadržaju. Prema nedavnom američkom istraživanju, minuta video sadržaja vrijedi više od 1.8 milijuna riječi. Obratite se pojedincu kojemu je namijenjen vaš proizvod, kreirajte sadržaj kojemu će se on vraćati s ciljem da pročita nešto novo i potaknite publiku na oblikovanje pozitivne percepcije o vašem klijentu. 

A koji je vaš ključ za uspješno vođenje društvenih mreža?

Share on Pinterest

Društvene mreže i posao

S obzirom da smo uskoro u 2019. godini, malo je vjerojatno da ne koristite nijednu društvenu mrežu. Ovisno o godinama i interesima, razlikuje se broj i vrsta, ali svatko negdje iznosi informacije o sebi, pa makar to bila mišljenja pod lažnim imenom. Što se tiče posla i društvenih mreža, najčešći savjet koji možete pročitati je da poslodavci ili kolege mogu steći loše mišljenje o vama na temelju nekih fotografija ili statusa koje ste objavili, a to svakako nije poželjno, pogotovo prije razgovora za posao. No, što očekivati kada konkretno tražite posao u komunikacijskoj agenciji?

Da, kad pošaljete svoj CV, netko će sigurno pogledati što i kako komunicirate prema javnosti – ovisno o poziciji za koju se prijavljujete. Takva provjera ustvari nije negativna strana za vas, jer možete namjerno iskoristiti svoje društvene mreže za osobni brending, gdje ćete se predstaviti javnosti kao kreativna osoba, koja prati trendove, vodi argumentirane rasprave ili svojim komentarima pokazuje znanje o nekoj važnoj temi.

Kroz korištenje društvenih mreža možete ostvariti znatnu prednost u poslovima s kojima se susreću zaposlenici komunikacijskih agencija: informirati se o pojedinim područjima ili općoj kulturi i aktualnostima u najkraćem roku, vježbati korištenje različitih opcija uređivanja fotografija ili oblikovanja teksta, pratiti djelovanje osoba od interesa (političara, novinara, influencera…), kao i ostvariti korisne kontakte. Ako ne koristite aktivno baš nijednu društvenu mrežu, prilagodba poslu u komunikacijama bit će dugotrajnija i napornija za obje strane.

Ono o čemu se ne piše često je problem s kojim ćete se vjerojatno susresti kad počnete voditi društvene mreže neke tvrtke – posao nikad nije gotov. To nije samo pitanje upita korisnika na koje trebate odgovarati ili komentara koje je potrebno moderirati, već možete doći u situaciju da ćete na društvenim mrežama provoditi previše vremena u bojazni da ćete propustiti neku informaciju ili zbog konstantne potrage za novim sadržajem. Korištenje društvenih mreža itekako može prerasti u ovisnost, koliko god si govorili da je to zbog posla ili zbog gradnje vlastitog imidža u online svijetu.

Kako spriječiti negativne posljedice, a istovremeno biti u toku? Prvenstveno, provjerite statistiku i napravite rezove!

Statistike na mobilnim uređajima ili kroz neke aplikacije koje prate rad na uređajima mogu biti odlično sredstvo osvještavanja pretjerane upotrebe interneta. Naš primjer: vrijeme uporabe zaslona u proteklih tjedan dana kod content creatora je 22 sata i 37 minuta za društveno umrežavanje, 8 sati za zabavu i 3 sata za ostalo – prednjači Instagram sa 7 i pol sati. Tu, naravno, nije uračunata statistika s računala, stoga je taj broj sigurno barem dvostruko veći. Isto tako, u tom periodu zabilježeno je 401 podizanje mobitela i 1864 primljene obavijesti.

Ti brojevi bili bi puno veći da se, prema prijašnjim statistikama, nisu napravili određeni rezovi. U ovom slučaju, deaktiviran je osobni Twitter profil, koji je prednjačio u statistici upotrebe. Ovisno o vašoj poziciji, možete razmisliti o odlasku s mreža koje vam ne donose korist, a veliki su potrošači vremena. U konkretnom primjeru brisanja Twittera, informacije su još uvijek na dohvat ruke s poslovnog profila, preostaje više vremena za interakciju s istog te se minimizira vrijeme do tada potrošeno na objavu nasumičnih misli – na stranu nedostajanje jačanja ega na fejvovima.

Također, izbrišite neke od aplikacija s mobitela, ako se već ne želite posve deaktivirati. Naime, često se može dogoditi da „u odmoru“ od laptopa uzmete mobitel i iste stvari radite na manjem ekranu. LinkedIn na mobitelu stvarno nije nužan, osim ako ste poslali 50 molbi za posao, pa provjeravate odgovore gdje god se nalazite. Odredite i vrijeme offline, kad ćete maknuti sve uređaje dalje od sebe, na par sati, dan ili dok ne dovršite neki zadatak, kako ne biste dolazili u napast neprestanog dizanja ekrana. Ako vodite društvene mreže, dogovorite s kolegama vremena dežurstva, kako ne biste morali stalno provjeravati komentare i poruke.

Share on Pinterest

Zašto ljudi imaju problema s Kim Kardashian?

K kao Kim, K kao KKW, K kao Kardashian.

Postoje li još uvijek ljudi koji nisu čuli za Kim Kardashian? Možda na Saturnu.

Od parfema, kozmetike, video igrice, reality showa koji se vrti više od 10 godina, suradnje s poznatim dizajnerima, trenerima… Kim je došla do netto vrijednosti od 175 milijuna dolara.* Ne, u ovom blogu neću pisati koja je tajna njezinog poslovnog uspjeha, ali ću se dotaknuti njezinog utjecaja kojeg je ostavila svojom pojavom i poslovnim projektima.

Igrom slučaja, Kim nije samo postala poznata zbog videa s bivšim dečkom, reperom Ray J-em, već povijest cijele obitelji ide dalje u prošlost. Globalno poznati slučaj Nicole Simpson Brown i Rona Goldmana, za čije je ubojstvo optužen i oslobođen O.J. Simpson, donijele su slavu i njezinim roditeljima – Robertu Kardashianu (bliskom prijatelju O.J.-a i jednom od odvjetnika na njegovom suđenju) i Kris Jenner (najboljoj prijateljici od Nicole Simpson Brown).

Kada se cijeli slučaj malo utišao, Kim je već bila najbolja prijateljica s poznatom nasljednicom Paris Hilton kojoj je slagala ormar. Korak po korak, uslijedila su druženja, prijatelji i veze koje je mama Kris Jenner pažljivo plasirala medijima, sve dok u njih nije procurila i sporna snimka s bivšim dečkom. Nakon toga, Kim se život okrenuo ravno u bogatstvo.

Krenulo je reality showom Keeping up with the Kardashians, a sada posjeduje vlastitu make up liniju KKW, nekoliko parfema, video igrice te uspješno promovira modnu liniju Yeezy (čiji je dizajner njezin suprug Kanye West, također poznati glazbenik).

Društvene mreže iskorištava do maksimuma – ukupno je na Facebooku, Instagramu i Twitteru prati više od 203 milijuna ljudi, krasila je naslovnicu poznatog poslovnog magazina Forbes, nedavno je osvojila i CFDA influnecer award (Council of Fashion Designers of America) te održala susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom raspravljajući o reformi zatvorskih kazni. To je sigurno više od nekih njezinih poznatijih kolega.

Rasizam, policijsko nasilje, problem beskućnika, surogat majčinstvo… samo su neke od tema koje komentira u svom realityju, ali i kroz brojne druge platforme.

Kim je također osoba koju kritizira apsolutno svatko – ili je vole ili je ne vole, ne postoji baš nitko tko je ravonodušan. No, bilo kako bilo, svaki poslovni potez koji povuče, ona niže uspjehe. Je li onda pravedno reći da ne radi ništa i da je poznata bez ikakvog razloga? Zašto se niti jednu drugu zvijezdu toliko ne kritizira kada osnuje svoj brand nekog proizvoda ili krene u poslovne vode? Zašto druge zvijezde ne koriste na takav način svoju slavu? Aha, oni su ipak poznati iz nekog razloga, poput glume ili glazbe.

Ali upravo u tome i jest čar američkog tržišta – možeš postati slavan kada i kako želiš, ali nisu svi slavni svoj uspjeh stvorili na nekim tako umjetničkim temeljima. Zašto su primjerice poznate Kate Middleton ili Meghan Markle? Prije udaje za svoje prinčeve, nisu medijima bile toliko zanimljive, čak niti Meghan koja je bila glumica. Uzmimo primjer bezbrojnih reality showova poput WAGS-a (Wife and girlfriends of sport stars) u kojem se doslovno radi o zaručnicama, suprugama i djevojkama sportskih zvijezda, koje pogodite, ne rade ništa.

Imamo primjer i ostalih emisija i programa u kojima se konstantno pumpa sadržaj, na temelju kojeg se rađaju influenceri, voditelji, model i celebovi čija slava traje kraće od utakmice hravtske nogometne reprezentacije. 🙂

Koji je onda krimen Kim Kardashian koja je postala poznata zbog roditelja i bivšeg dečka, te nakon toga s obitelji krenula u vrlo uspješne poslovne vode? Kroz svoje projekte pomogla je nebrojenim ljudima koji su zahvaljujući njoj ostvarili osobne uspjehe (dizajner Olivier Rousteing iz modne kuće Balmain, make up artist Mario Dedivanovich, frizeri, dizajneri, asistenti i brojni drugi). Upravo je Mario naveo kako mu je netom prije nego je trebao pokrenuti suradnju s Kim, menadžer rekao kako s njom nikada neće uspjeti. Zašto?

Da je kojim slučajem Kim muško, bi li i dalje bila tako omražena među poznatima? Čemu toliko hejta za ženu koja se razumije u biznis?

Zašto sam htjela napisati ovaj mini blog o Kim? Moć medija je ogromna i ima strahovit utjecaj na ljude, a život medijski eksponiranih ljudi (čime god se oni bavili) stvarno nije lagan. Žeim reći kako komentari poput ‘Zašto je Kim poznata, ta ništa u životu nije napravila’ i ‘Ta glupača ne zna ništa osim skidati se gola’ ne drže vodu. Ako mislite da je lagano doći do vrijednosti od 175 milijuna dolara jednostavno, dok vas na tom putu svi podcjenjuju, diskriminiraju iz xy razloga i moraliziraju, pokušajte sami stvoriti makar stoti dio tog iznosa. Nije tako lagano, zar ne?

Stop hating and star learning!

* Izvor: http://time.com/money/4950313/kardashian-net-worth/

Photo: Getty Images for ABA

Share on Pinterest

Zašto reći „DA“ LinkedInu?

„Najbolje što u životu možete očekivati je dobra šansa.“ – tvrdio je njemački filozof Arthur Schopenhauer, dok je njegov suvremenik, John D. Rockefeller, bio uvjeren da je ključ za uspjeh obavljanje pravih stvari i osiguravanje da za njih saznaju pravi ljudi.

Najbolje mjesto za dobre prilike i samoprezentaciju svakako je LinkedIn. Prosječni korisnik na ovoj mreži provede 17 minuta mjesečno, stoga možemo zaključiti da je za dobru priliku potrebno uložiti malo dragocjenog vremena. LinkedIn je najveća profesionalna društvena mreža, zato smo se davno trebali odmaknuti od pitanja trebamo li ju uopće koristiti te se fokusirati na iskorištavanje punog potencijala platforme. Isto tako, LinkedIn je vrijedan resurs ukoliko tražite posao, zaposlenika ili želite proširiti svoje profesionalne veze, a od mnoštva društvenih mreža, ova je namijenjena samo za poslovne kontakte.

LinkedIn ima 546 milijuna korisnika u 200 zemalja, od kojih je 51 posto fakultetski obrazovano, a broj korisnika svake se sekunde povećava za dva. Nadalje, trenutno se na mreži nudi preko 11 milijuna aktivnih oglasa za posao, a 57 posto tvrtki u svijetu ima LinkedIn profil putem kojeg traži zaposlenike.  Naime, posljednje statistike pokazuju kako je zapošljavanje putem LinkedIna u Americi skočilo za 19,8 posto u travnju 2018. godine u odnosu na travanj 2017., a ovaj način zapošljavanja sve je popularniji i u drugim zemljama. Također, samo je u 2017. godini 122 milijuna korisnika pozvano na intervju putem LinkedIna, a 35,5 milijuna ljudi dobilo je posao na ovaj način.

Dobar primjer je Elliott Bell, direktor marketinga u tvrtki The Muse, koji se, inspiriran predavanjem sadašnje šefice Kathryn Minshew, odlučio prijaviti za posao u njihovoj tvrtki. Zahvaljujući dobrom informiranju putem LinkedIna i upečatljivoj poruci, Elliott je dobio posao iz snova i dokazao da je LinkedIn izvrstan način za povezivanje s poslodavcem.

Što se tiče Hrvatske, 540,000 ljudi i 4,300 tvrtki ima profil na LinkedInu. Obrazovne institucije također idu u korak s vremenom pa ih je čak 19 pristupilo ovoj društvenoj mreži. Ako uzmemo u obzir broj korisnika u Hrvatskoj, možemo zaključiti da se radi o lijepoj brojci od 13 posto ukupnog broja stanovništva. Brojka je zadovoljavajuća, ako uzmemo u obzir lošu demografsku sliku Hrvatske te omjer od 1,16 posto zaposlenih na jednog umirovljenika.

Ipak, poražavajući je podatak da se na LinkedInu u Hrvatskoj nudi samo stotinjak oglasa za posao, a sudeći po sadržajima koje Hrvati objavljuju važnije im je, čini se, prezentirati mjesta koja su posjetili nego sebe same. S druge strane, Hrvatske su tvrtke i dalje fokusirane na samoprezentaciju, a ne na traženje zaposlenika.

Stoga, kako bi se istaknuli i stupili u kontakt s poslodavcem, osim što kvalitetno ispunite svoj profil, važno je da budete aktivni u vama relevantnim grupama jer na taj način možete ostvariti vrijedna poznanstva. Pisanje vlastitog bloga na LinkedInu omogućit će vam da predstavite svoje poslovne uspjehe profesionalcima i stručnjacima na polju koje vas zanima, ali i da prezentirate svoje sposobnosti i način razmišljanja o temama koje se tiču vaše struke. Do novih prilika možete doći i dodavanjem ljudi koje ne znate, a voljeli biste raditi za njih jer nikada ne znate tko može biti vrijedan kontakt.

Na kraju, kako raste popularnost LinkedIna u Hrvatskoj, moguće je pretpostaviti da će zapošljavanje putem njega zaživjeti kao i u ostalim zemljama, a dok do toga dođe, svakako je dobro imati kreiran profil. Isto tako, ključno je da pojedinci i tvrtke prepoznaju LinkedIn kao novi poslovni alat za oglašavanje, razumijevanje različitih industrija, izvor talenata i odličnog sadržaja, a prije svega za samoprezentaciju.

 

Share on Pinterest

Da je influencer biti lako, influencer bi bio svatko!

Influencer – A makeup, hairstyle, or fashion blogger who is instafamous only on Instagram or buys “followers” and “likes” and gets free products from companys who fall in their trap of fake fame.

Tako kaže definicija najpoznatijeg modernog online rječnika – urban dictionary. Ipak, pojam influencera nije tako banalan, ne svodi se samo na kozmetičke proizvode i slatkog prikaza života putem Instagrama. Biti influencer danas je puno više, no o tome malo kasnije. Čak smo stigli do toga da nam rječnik uopće nije potreban kako bismo znali što je influncer. Radi se o pojmu koji se toliko rasprostranio na apsolutno svim tržištima, postao poznat svim generacijama i na kraju postavio se čak kao status zanimanja. Postali su nezaobilazna točka pri promoviranju novog proizvoda neke tvrtke, pa je vrijeme da napišemo koju riječ više o tome zašto i kako su važni te kako je krenula cijela influencer priča.

Instagram fotka više nije samo ono što je bila prije – obična fotka kojom želimo pokazati što radimo, gdje smo ili s kim se družimo. Ona sada postaje prozor u prodajnu ponudu pojedine tvrtke. Bila ona vezana uz tave za palačinke ili puder koji je osoba stavila na sebe – proizvodi su tu da bi kroz neuobičajen način oglašavanja i promocije, stigli do potrošača. Kako su Facebook i Instagram mijenjali algoritme, tako su se polako stvorili drugi načini i potrebe kako plasirati proizvod krajnjem korisniku – kroz „obične“ ljude, kroz njihove profile, kroz njihove rutine i kroz njihove vlastite priče.

Baviti se tim poslom vanjskom promatraču (i hejteru svega novog i drugačijeg) naoko izgleda jednostavno i banalno, ali zapravo iza osobe koja na svojim profilima broji preko desetke tisuće, pa i stotine tisuće pratitelja (da ne govorim o milijunima) iza sebe ima cijelu mašineriju ljudi koja se bavi tim poslom.

O influencerima i samom fenomenu može se pričati zauvijek, no zaključak je sljedeći. Oni su izrasli upravo iz prethodnog hita „bloganja“. Dan danas mnogi influenceri i dalje vode svoje blogove ili pak, kako je to moderno danas, video verzije – vlogove.

Prva influencerica – Chiara Ferragni

Dotaknut ću se začetnice i zvijezde vodilje, a danas jedne od najutjecajnijih i najpoznatijih mladih osoba na svijetu – Chiare Ferragni.

Osoba čiji Instagram profil broji preko 12 milijuna pratitelja diljem svijeta, a čije bogatstvo broji milijune i milijune. Chiara je započela svoju karijeru prije 9 godina, kao i svi ostali influenceri danas – pišući blog i slikajući se sa „skupljim“ krpicama u svojem dvorištu ili nekim zanimljivim lokacijama. Pošto tada to nitko nije radio, blog je kroz godine skupljao sve više i više zainteresirane publike, a s time su dolazile i ponude dizajnera za suradnje. Ubrzo je oko sebe skupila tim koji se bavio njenim blogom, a blog je naravno prerasao u pravu web stranicu koja je nudila mnoštvo različitog sadržaja – od trendova u modnom svijetu, do raznih destinacija za putovanja. Popularnost je rasla, a proporcionalno je raslo i njeno bogatstvo, pa je 2015. godine uvrštena u Forbesovih „30 under 30“. Godine rada stvorile su joj i vlastiti modni brand i otvaranje dućana. Blog joj je, kao odskočna daska, pružio enormno carstvo koje sada ima sa svojih nepunih 31 godinu, a iza sebe tim preko 30 ljudi koji svakodnevno radi na njenom imidžu.

Upravo na primjeru Chiare možemo promatrati danas sve influencere, no opet, Instagram je donio novi val „pozantih faca“. Zaključiti možemo da je potrebno vrijeme da osoba od sebe napravi brand, ali i velika svota novca – pogotovo u današnje vrijeme kada se naplaćuje svaki Insta i Facebook klik. No kada se priča stvori,  može se postići mnogo toga.

Što znači biti influencer?

Influencer zapravo jest osoba koja svojim stilom života, stavovima, načinom razmišljanja, ponašanjem, utječe na druge osobe. Svakodnevno fotografiranje svog života, namještanje svakog pramena kose, raspoređivanja stvari na stolu za odličnu Insta fotku kada konobar donese savršeno vrući biftek na stol, promatranje koliko se ljudi kreće u pozadini gdje će se opaliti slika, samo je nekoliko svakodnevnih radnji na koje jedan influencer mora pripaziti. Da ne govorim o vlastitom izgledu i odjevnoj kombinaciji, o tome kako je ispala glazura na kolaču koji se treba prezentirati, jesu li ipak prekasno slikati tulipane treći dan otkad stoje u vodi, hoće li osvjetljenje za dobru fotku biti dobro na zamišljenom mjestu na putovanju. Sve su to moderne muke koje instagrameru život znače. Svaki follower, svaki like, svaki komentar izboren je trudom koje je on uložio u tu sliku. Naizgled samo običnu sliku, a zapravo pomno promišljen manevar.

Upravo su zato zanimljive tvrtkama i upravo zato su oni danas prva stanica svakog tko se želi oglašavati. Caka je „samo“ u tome da prodajni post i proizvod u njemu trebaju biti nonšalantno, realno i simpatično uključeni u priču – zvuči „jednostavno“, zar ne? Ipak, u toj domeni u pomoć uskaču agencije i stručni ljudi koji se time bave, tako da cijela priča koju influencer „prodaje“ postaje besprijekorno ispeglana. Ali o instagramerskim cakama, ciframa po postu, najpoznatijim facama i fenomenu vlogera, neki drugi put.

Share on Pinterest

Pet grešaka pri vođenju društvenih mreža

Vođenje društvenih mreža za vlastitu tvrtku ili klijenta uvelike se razlikuje od uređivanja osobnog profila, što mnogi zaboravljaju u naletu drugih, „ozbiljnijih“ poslovnih obaveza. Sve društvene mreže zahtijevaju posvećenost i strukturirano planiranje uz analizu. One nisu usputni zadatak koji se odrađuje „jer svi imaju Facebook page“. Bolji reach i objave koje doista pomažu prodaji ili jačanju imidža ne dolaze slučajno, a ovo je pet grešaka koje lako možete ispraviti kako biste unaprijedili sadržaj koji objavljujete:

  1. Izražena subjektivnost

Na osobnom profilu možda dobivate puno likeova na GoT referencu ili smiješnu fotografiju sa psićima. To ne znači da će ciljna publika nekog pagea dijeliti istu ljubav prema vašim interesima, već samo da se privatno družite s ljudima sličnih zanimacija. Ako tvrtka čiji profil vodite svojim objavama na Instagramu želi privući, primjerice, žensku tinejdžersku populaciju, nećete odabrati citate Carrie Bradshaw ispisane zlatnim slovima. Ta publika nije odrastala uz omiljenu newyoršku junakinju i njene cipele, pa nećete postići željeni engagement. Istražujte – vašu ciljnu publiku, njezine interese i reakcije.

  1. Ignoriranje upita

Profil na društvenoj mreži nije samo izlog, već i prodajni kanal. Zamislite da u prodavaonici upitate nekog djelatnika nešto o plaćanju ili dostupnim modelima, a on samo prođe kraj vas. Što biste svojim prijateljima rekli o tom dućanu? Sigurno ništa lijepo. Budite uslužni, ljubazni i potrudite se da vaš odgovor ne izgleda kao da ga je objavio loš bot. Jedino gore od ignoriranja je osorna komunikacija. Inzistirajte na tome da svaki upit bude riješen unutar 24 sata. Ukoliko sami nemate vremena za veći angažman, zaposlite nekoga ili angažirajte komunikacijsku agenciju. 😉

  1. Uzimanje tuđeg sadržaja

Ne samo što se time zadire u nečija autorska prava, nego se priprema potencijalna bombastična krizna situacija. Uložite vrijeme i novac u osmišljavanje i pripremu vlastitog sadržaja. Ako imate agenciju, omogućite joj pristup potrebnim materijalima i ne oslanjajte se na fotografije koje objavljujete već godinama u krug na društvenim mrežama. Ako ne biste postavili isti billboard svake godine, zašto biste to činili online? Osvojite pažnju korisnika novim, originalnim idejama – sigurno će se isplatiti.

  1. Neprimjerena komunikacija i šale

Naravno, važno je to ne činiti namjerno, iako su neki slučajevi uvredljive komunikacije na pojedinim stranicama čak i u Hrvatskoj dobili medijsku pažnju. Jedan ugostiteljski objekt tako se branio „autonomijom CM-a“ i slobodom načina komunikacije na vlastitom pageu. Ti argumenti zvuče logično, no nikome ne bismo preporučili da vrijeđaju kritičare, uključuju se u raspravu s privatnog profila ili nagovaraju prijatelje da ih brane u komentarima. Ukoliko je netko osobito neugodan i ne prestaje kršiti Pravila ponašanja stranice, tu su opcije hide (sakrij) i ban (blokiraj). Što se humora tiče, ako niste satirična stranica niti stand up komičar, nije preporučljivo ulaziti u rizične forme. Ako ste u nedoumici, zamislite biste li voljeli da vam službenik u pošti uputi takav „smiješan“ komentar ili da doktor ispriča taj vic vašoj mami. Ne biste? Nemojte ga objaviti.

  1. Pretjerana samohvala

„Naša tvrtka je najbolja. Naručite naš proizvod, najkvalitetniji je na svijetu. Mi smo broj 1 svugdje ikad.“ I tako iz dana u dan. Čak i ako je tome slučaj, postoje i drugi načini komuniciranja dobrih strana tvrtke, usluge ili proizvoda bez prefiksa naj-. Upitajte korisnike za autentičan komentar i testimonijal – kako ste im pomogli, što cijene u vašem radu, zašto bi ponovno kupili vaš proizvod, što može biti bolje? Neka vas drugi hvale, pa makar uz pohvale došle i kritike – neće vam štetiti onoliko koliko umjetna samohvala može.

Share on Pinterest

O intelektualnom izvozu

Zašto bi Hrvatska trebala početi raditi na tome da više izvozi svoje ideje? Jer ih ima! U našem biznisu ima jako puno pametnih i kreativnih ljudi i tvrtki. Nije da van naših granica nema pametnih ljudi, ali u tome i jest bit – zašto van umjesto ljudi ne šaljemo ideje?

Naime, Grizli je upravo postala agencija koja je svoje usluge proširila na austrijsko, slovačko i češko tržište, a u planu je priprema i za dansko. Zašto je to velika stvar? Zato što za to nismo morali preseliti niti svoju tvrtku niti svoje ljude u Austriju, Njemačku ili Irsku, već smo napornim i predanim radom došli do toga da svoje ideje možemo plasirati na vanjska tržišta – iz Hrvatske.

S obzirom na to kako nam poslovanje nije u potpunosti usmjereno na samo jedan segment, izuzetno nam je važno kontinuirano raditi na kreativnosti, poboljšanju usluga i razvoju poslovanja jer samo tako možemo doći do ovakvih rezultata. Ideje ne poznaju granice i njihov izvoz najviše se veže za IT industriju, no to se polagano mijenja. Kreativnost, društvene mreže, advertising, branding i odnosi s javnošću u budućnosti će sigurno biti usluge koje će se moći izvoziti, ali korijen svake od tih usluga leži u kvalitetnoj ideji i predanom odnosu prema klijentu.

Zašto je kontinuiran trud važan? Jer nije besplatan, jer je vaš, osoban, i nitko vam ga ne može oduzeti, a onaj tko zna će ga lako prepoznati i uvažiti. Iznimno smo ponosni kada su naši klijenti zadovoljni, a najviše kada su zadovoljni nama.

Industrija komunikacija na stranim tržištima iznimno je konkurentna, stoga sa sigurnošću možemo reći kako će hrvatska kreativnost kao i domaća komunikacijska industrija, odnosno intelektualne usluge, u budućnosti definitivno biti jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda. Zašto već sada ne bismo počeli na tome raditi te se pripremati za nove izazove?

 

 

Photo by Drupal.org

Share on Pinterest

Je li kriva medijska percepcija ili percepcija o medijima?

Mediji su senzacionalistički i pišu o nebitnim stvarima. Novinari površno obrađuju teme. Na portalima ne možete pročitati ništa pametno…

Ove izjave postale su mantra svakome tko se upusti u komentiranje medijske scene u Hrvatskoj, a i šire. Dežurni krivac za sve društvene probleme su mediji. I već u srži takvog pogleda krije se naoko nevidljiv problem – kako netko tko je toliko nevjerodostojan i nekvalitetan ima toliko moć da je uvijek na prvoj fronti kad se traži odgovornost za trenutno društveno stanje?

Nažalost, često je riječ o potpuno pogrešnoj percepciji medija, ali i neznanju njihovog funkcioniranja. Neke činjenice su manje ili više poznate, ali ne škodi prisjetiti ih se:

  • Sadržaj medija određuju njegovi čitatelji. Vrlo jasna i konkretna veza. Na što više klikate, koji sadržaj više kupujete, njega ćete i više dobivati. Jednostavna matematika.
  • Da, novinara ima sve manje, opterećenost je velika, a stres uvijek na granici ludila. Vrlo česta pojava kod svih onih koje se bave komunikacijom, pa i različitim agencijama.

Međutim, usprkos svemu, osobno smatram da se stvari itekako mijenjaju na bolje. Nedavni primjer Dore Kršul i temeljitog, istraživačkog članka o strateškim dokumentima za modernizaciju obrazovanja dokazao je upravo to. Nisu svi potplaćeni, ne kuckaju svi članke na normu i nemojmo podcjenjivati našu medijsku scenu. Novinarstvo je poziv i osobno poznajem na desetke novinara koji ga upravo tako žive.

Unazad tjedan dana do mene je došlo nekoliko različitih priča o tome kako su upravo novinari, njihova upornost i potpora pomogli da se neka važna priča pokrene, da se stvari mijenjaju i pomognu onim najugroženijima. Vjerujte, između scrolanja o prepirci Brune Šimleše i Lidije Bačić, pa i nekih vrlo kvalitetnih analiza o pozadini tog sukoba, naići ćete na članke zbog kojih ćete biti istinski ponosni što poznajete njihove autore. Znam da ja jesam. 😊

 

 

Izvor: tportal

 

S druge strane, brojni novinari odlično su prepoznali potencijal društvenih mreža. I tu ne govorim o broju pratitelja, brzom kolanju informacija, već o fokusu na stvari koje su uistinu bitne. Ja imam nekoliko favorita koje redovito pratim i ako oni o nečem pišu, znam da je stvar važna. To su oni sveprisutni opinion makeri, izraz koji mi u PR-u naprosto obožavamo. I vjerujte, greške se novinarima teško praštaju. I takvih primjera smo imali niz. U doba lako provjerljivih informacija, propusti nisu dopušteni.

Zato – birajte sadržaj, nađite novinare kojima vjerujte, pratite njihov rad i dajte im podršku. Klik po klik do novog sadržaja, bez hejta. 😊

 

Share on Pinterest

New bear on the block!

Voljeli biste raditi u komunikacijskoj agenciji? Jeste li sigurni? Stvarno, stvarno uvjereni? Ok, onda pročitajte kako izgleda agencijski život u Grizliju iz početničke perspektive iliti perspektive uplašenog uredskog miša među velikim glasnim medvjedima.

Moja priča neće početi s uobičajenom tvrdnjom da je to posao koji sam oduvijek željela. Razlog je jednostavan – kad sam bila mala, sposobnosti računala svodile su se na otvaranje disketa i igranje pasijansa. Nisam mogla ni zamisliti što ćemo sve jednog dana moći ostvariti pomoću tehnologije. Da ne spominjem da mobiteli tad kod nas nisu ni postojali. Sva sreća pa ljudi u računalnoj industriji imaju bolje znanje matematike od nas komunikacijskih stručnjaka, inače bismo i dalje na laptopima čistili minska polja umjesto stvarali online zajednice za naše klijente.

Ljubav prema komunikacijama rodila se početkom (pogrešnog) studija, pa sam hrabro i tvrdoglavo donijela nekoliko važnih životnih odluka (i razljutila roditelje) da bih jednog dana došla do sadašnjeg radnog mjesta – copywriting & 360°assistant. Iskreno, do upravo tog dana nisam znala što copywriter radi. Možda stoji kraj kopirke? Možda ručno prepisuje dokumente? Tko zna… Iako ga nisam sanjala od malena, sada mogu sa sigurnošću reći da radim posao iz snova.

Ideje su moja sredstva za rad. Riječima ih približavam drugim ljudima i tako kreiram željenu emociju i reakciju. U udžbeničkom slučaju, to bi bilo to, ali agencija nije pojedinac već team. Kod nas – uredska obitelj. Da bi svi zajedno bili uspješni, uz stvaralački proces osmišljavanja izvršavam i druge taskove. Takav način rada mi savršeno odgovara, jer zadatke najlakše i najkvalitetnije  rješavam kada ih je puno u isto vrijeme. I to s deadlineom na horizontu. Naravno samo je pitanje dana kad ću, iz silne želje za dokazivanjem i odgovarajućeg hordanja obaveza, doživjeti sudbinu Britney Spears iz 2007.

Poticajnom atmosferom smatram onu kada radim na tekstu poput ovog, sa slušalicama napola u ušima, usput slušajući razgovore kolegica i glazbu s radija, uz dva mobitela, s nekoliko zapisanih obaveza i puno više onih na pameti (jer ću ih teže zaboraviti ako stalno razmišljam o njima), te hrpom tabova u pozadini laptopa, jer skupljam inspiraciju ili odgovaram na važne poruke. I nevažne u pauzi. Da nije tako, bilo bi mi dosadno.

Kao što se vidi iz priloženog, imam mali problem s koncentracijom, zbog čega moji tekstovi imaju tendenciju prelaska iz pisanja nečeg službenog u raštrkanu hrpu nepovezanih osobnih informacija. Inače, imam ragdolla koji se zove Blue. Vidite. Ali od takvih nasumičnih podataka povezujem (bar se nadam) korisne ideje i koncepte.

Nisam oličenje jutarnje motivacije i često poželim, kao do nedavno, spavati do ručka. Ali na kraju radnog dana svaki put pomislim ostati duže i stvoriti još nešto što će se svidjeti timu, klijentima i njihovim korisnicima. To je energija zbog koje volim komunikacije, zbog koje volim Grizli. Nadam se da će ljubav postati obostrana. 🙂

Share on Pinterest

Agencijski život je medvjeđi život

U nekoliko rečenica sumirat ću jedan dan proveden u Grizli komunikacijama. 🙂

  1. RADNI DAN – Čini se kao da dan nema kraja, a tek je utorak ujutro. 🙂
  2. ADVERTISING – Nije svaki dan stresan, neki dani su jako stresni.
  3. KOMUNIKACIJE – Telefon i Internet više nisu gadgeti, oni su tvoja lijeva i desna ruka, anti-rudimentarni organi čovjeka 21. stoljeća.
  4. PR – svi ljudi su tvoji najbolji prijatelji, ne samo novinari. 🙂
  5. KAVA – Počinješ razmišljati o direktnom unosu kofeina u krvotok, da ne moraš gubiti vrijeme ispijajući kavu.
  6. ŽENE – Kada žene dominiraju u agenciji, sve je lakše. 🙂
  7. ODMOR – Smijemo se, smijemo se, smijemo se! Smijeh je antioksidans, antibiotik, antidepresiv, antiotrov 😀
  8. PETAK – Prvo pitanje u ponedjeljak ujutro – Kad će petak?
  9. RUČAK – Drugo pitanje u ponedjeljak ujutro – Kad će ručak?
  10. Eat, hibernate, do PR, repeat. U utorak sve ispočetka. 😉
Share on Pinterest