Društvene mreže i posao

S obzirom da smo uskoro u 2019. godini, malo je vjerojatno da ne koristite nijednu društvenu mrežu. Ovisno o godinama i interesima, razlikuje se broj i vrsta, ali svatko negdje iznosi informacije o sebi, pa makar to bila mišljenja pod lažnim imenom. Što se tiče posla i društvenih mreža, najčešći savjet koji možete pročitati je da poslodavci ili kolege mogu steći loše mišljenje o vama na temelju nekih fotografija ili statusa koje ste objavili, a to svakako nije poželjno, pogotovo prije razgovora za posao. No, što očekivati kada konkretno tražite posao u komunikacijskoj agenciji?

Da, kad pošaljete svoj CV, netko će sigurno pogledati što i kako komunicirate prema javnosti – ovisno o poziciji za koju se prijavljujete. Takva provjera ustvari nije negativna strana za vas, jer možete namjerno iskoristiti svoje društvene mreže za osobni brending, gdje ćete se predstaviti javnosti kao kreativna osoba, koja prati trendove, vodi argumentirane rasprave ili svojim komentarima pokazuje znanje o nekoj važnoj temi.

Kroz korištenje društvenih mreža možete ostvariti znatnu prednost u poslovima s kojima se susreću zaposlenici komunikacijskih agencija: informirati se o pojedinim područjima ili općoj kulturi i aktualnostima u najkraćem roku, vježbati korištenje različitih opcija uređivanja fotografija ili oblikovanja teksta, pratiti djelovanje osoba od interesa (političara, novinara, influencera…), kao i ostvariti korisne kontakte. Ako ne koristite aktivno baš nijednu društvenu mrežu, prilagodba poslu u komunikacijama bit će dugotrajnija i napornija za obje strane.

Ono o čemu se ne piše često je problem s kojim ćete se vjerojatno susresti kad počnete voditi društvene mreže neke tvrtke – posao nikad nije gotov. To nije samo pitanje upita korisnika na koje trebate odgovarati ili komentara koje je potrebno moderirati, već možete doći u situaciju da ćete na društvenim mrežama provoditi previše vremena u bojazni da ćete propustiti neku informaciju ili zbog konstantne potrage za novim sadržajem. Korištenje društvenih mreža itekako može prerasti u ovisnost, koliko god si govorili da je to zbog posla ili zbog gradnje vlastitog imidža u online svijetu.

Kako spriječiti negativne posljedice, a istovremeno biti u toku? Prvenstveno, provjerite statistiku i napravite rezove!

Statistike na mobilnim uređajima ili kroz neke aplikacije koje prate rad na uređajima mogu biti odlično sredstvo osvještavanja pretjerane upotrebe interneta. Naš primjer: vrijeme uporabe zaslona u proteklih tjedan dana kod content creatora je 22 sata i 37 minuta za društveno umrežavanje, 8 sati za zabavu i 3 sata za ostalo – prednjači Instagram sa 7 i pol sati. Tu, naravno, nije uračunata statistika s računala, stoga je taj broj sigurno barem dvostruko veći. Isto tako, u tom periodu zabilježeno je 401 podizanje mobitela i 1864 primljene obavijesti.

Ti brojevi bili bi puno veći da se, prema prijašnjim statistikama, nisu napravili određeni rezovi. U ovom slučaju, deaktiviran je osobni Twitter profil, koji je prednjačio u statistici upotrebe. Ovisno o vašoj poziciji, možete razmisliti o odlasku s mreža koje vam ne donose korist, a veliki su potrošači vremena. U konkretnom primjeru brisanja Twittera, informacije su još uvijek na dohvat ruke s poslovnog profila, preostaje više vremena za interakciju s istog te se minimizira vrijeme do tada potrošeno na objavu nasumičnih misli – na stranu nedostajanje jačanja ega na fejvovima.

Također, izbrišite neke od aplikacija s mobitela, ako se već ne želite posve deaktivirati. Naime, često se može dogoditi da „u odmoru“ od laptopa uzmete mobitel i iste stvari radite na manjem ekranu. LinkedIn na mobitelu stvarno nije nužan, osim ako ste poslali 50 molbi za posao, pa provjeravate odgovore gdje god se nalazite. Odredite i vrijeme offline, kad ćete maknuti sve uređaje dalje od sebe, na par sati, dan ili dok ne dovršite neki zadatak, kako ne biste dolazili u napast neprestanog dizanja ekrana. Ako vodite društvene mreže, dogovorite s kolegama vremena dežurstva, kako ne biste morali stalno provjeravati komentare i poruke.

Share on Pinterest

Oglas za posao (27.11.2018.)

Grizli traži asistenta u marketingu! Zanima te što je PR, kako unaprijediti komunikaciju brendova na društvenim mrežama, advertising i rad u dinamičnom okruženju? Pošalji nam svoj CV na info@grizli.hr do 10. prosinca 2018.!

Share on Pinterest
There are no images.

POVIJEST ODNOSA S JAVNOŠĆU

Posljednjih se godina uglavnom govori o suvremenim kretanjima u struci ili trendovima za iduću godinu, a blogovi se praktički uopće ne bave povijesnim aspektom. Sasvim razumljivo, ako uzmemo u obzir sve brži razvoj tehnologije i protok informacija, kao i potrebu za adekvatnim odgovorom na sve te suvremene izazove. Ipak, nije zgorega povremeno baciti pogled u prošlost i sagledati kako je nešto nastalo i razvijalo se kroz vrijeme. Ako već ne zbog one Ciceronove – Povijest je učiteljica života, onda barem zbog niza zanimljivosti koje se mogu pronaći. Ovaj tekst, preuzimajući rizik da ga se označi da je demode, ukratko prikazuje povijest odnosa s javnošću.

Ciceron je spomenut već u prvom odlomku teksta i to ne bez vraga. Počeci određenih oblika odnosa s javnošću sežu u antičku Grčku i Rim, ali to smo, kao i kod brojnih drugih stvari, mogli i pretpostaviti. Naravno da se ne radi o odnosima s javnošću u suvremenom smislu – više su to upute o dobroj komunikaciji i javnom nastupu u djelima Platona, Aristotela, Cicerona, Tacita i drugih. Ako mislite da političari imaju potrebu oblikovati javno mišljenje ili popravljati svoj imidž tek odnedavno, onda se jako varate. Antički državnici, često vješti govornici, uvidjeli su važnost svoje reputacije među narodom pa su govorima nastojali učvrstiti svoj ugled i utjecaj.

Važnost PR-a uvidio je i Napoleon, zbog čega je osnovao Ured za oblikovanje javnog mnijenja, čija je glavna zadaća bila kreiranje političkih trendova prema njegovim željama te analiza brojnih situacija dobrog ratnog komuniciranja kroz povijest.

Većina autora smatra da se sam termin odnosi s javnošću najprije upotrebljavao u SAD-u , odakle se proširio i na ostale zemlje. Naime, odnosi s javnošću pojavili su se u Americi tijekom Američke revolucije. Ako se pak gleda s korporativnog aspekta, prvi odjel odnosa s javnošću utemeljen je 1889. godine u kompaniji Westinghouse sa svrhom promocije revolucionarnog sustava izmjenične struje. Da, radi se o Teslinom sustavu izmjenične struje i tvrtki koja ga je podupirala.

Početak 20. stoljeća označio je osnivanje prvih specijaliziranih tvrtki i agencija za odnose s javnošću. Prva tvrtka za promidžbu koja se može smatrati pretečom današnjih tvrtki za odnose s javnošću utemeljena je u Bostonu 1905. godine, kada je skupina mladih osoba osnovala Ured za publicitet (The Publicity Bureau). Prva takva njujorška tvrtka zvala se Parker & Lee, prema dvojcu koji je uspješno vodio kampanju Theodora Roosevelta. Tijekom Prvog svjetskog rata, američki predsjednik Woodrow Wilson, svjestan važnosti javnog mišljenja, utemeljio je Odbor za javno informiranje sa svrhom mobiliziranja javnog mišljenja za potporu ratnom angažmanu, jer su mišljenja o tome bila skroz podijeljena.

Nakon rata odnosi s javnošću brzo se šire i razvijaju te se pojavljuju u državnim ustanovama, poslovnim organizacijama, pokretima radništva i društvenim pokretima. Prvi kolegij iz odnosa s javnošću, što se tiče sveučilišne razine u SAD-u , počeo je 1923. na Odjelu za novinarstvo Sveučilišta u New Yorku, a vodio ga je Edward Bernays, pionir ove struke i po mnogima „otac odnosa s javnošću“. Bernays je i autor prve knjige iz ovog područja – „Kristaliziranje javnoga mnijenja“. U toj knjizi iz 1923. godine, prvi put se uvodi termin savjetnik za odnose s javnošću (public relations counselor). Poznata je njegova PR kampanja Baklje slobode (Torches of Freedom), koju je 1928. radio za American Tobacco Company s ciljem populariziranja pušenja kod ženske populacije na javnim mjestima. Krasno – rekli bismo danas, ali tada je to služilo emancipaciji žena i, naravno, većim prihodima tvrtke American Tobacco Company.

Predsjednik Franklin Delano Roosevelt osnovao je u lipnju 1942. godine Ured za ratno informiranje, a zanimljiv je podatak da je tijekom Drugog svjetskog rata oko 75.000 ljudi u Americi prošlo obuku iz odnosa s javnošću. Još zanimljivije je pratiti korištenje PR-a tijekom Vijetnamskog i Zaljevskog rata. Dok se Vijetnamski rat spominje kao prvi rat u kojem se moglo slobodno izvještavati o ratnim zbivanjima, tijekom Zaljevskog rata američka vlada odabrala je drugačiji pristup ograničivši novinarima pristup informacijama. Rekli bi – na greškama se uči!

U drugoj polovici 20. stoljeća potiče se profesionalizacija odnosa s javnošću te nastaju brojna profesionalna udruženja. Razdoblje suvremenih odnosa s javnošću počinje od sredine 1960-ih. S globalnom informatizacijom dolazi do bržeg i kvalitetnijeg komuniciranja, a o razvoju visoke tehnologije da i ne govorimo. U konačnici, tome smo svjedoci i danas.

Što se pak tiče razvoja PR-a u Hrvatskoj, sve je počelo 1964. godine kada je otvoreno radno mjesto PR menadžera u hotelu Esplanade. Namjera je bila potaknuti odnose između hotela i okružja te utjecati na okolinu. Četiri godine kasnije, koprivnička Podravka zaposlila je u Sektoru za prodaju posebno zaduženu osobu za odnose s javnošću . Pored hotela Esplanade i Podravke, svakako treba spomenuti i cavtatski hotel Croatia, u kojem odnosi s javnošću funkcioniraju još od 1973., hotel Inter-Continental koji odnose s javnošću dobiva 1974., hotel Solaris Šibenik (1980.) te hotel Belvedere iz Dubrovnika (1984.). Praktički je nemoguće ne primijetiti da su prve aktivnosti PR-a u Hrvatskoj vezane uz hotelijerstvo, odnosno turizam.

Ako Edwarda Bernaysa smatramo pionirom PR-a u svijetu, onda je to u Hrvatskoj Eduard Osredečki, autor prve hrvatske knjige o odnosima s javnošću – „Odnosi s javnošću – Public Relations“. Osredečki navodi da se posao osoba zaduženih za odnose s javnošću u počecima sastojao od nabave, sistematizacije, arhiviranja i distribucije fotografskih materijala, objavljivanja biltena i novina poduzeća, promocije knjiga i likovnih izložbi u prostorijama poduzeća, povremenih pisanih informacija i konferencija za novinare te izravnog informiranja posjetitelja poduzeća, a s vremenom se obujam posla proširio, u skladu s razvojem tehnologije i potrebama suvremenog svijeta.

Iako ovaj tekst nije dao recept za PR poteze u 2019., ipak neće biti potpuno beskoristan ako si postavimo jednostavno pitanje – mogu li se povući kakve poveznice s događajima i potezima iz povijesti odnosa s javnošću ili je danas PR potpuno drugačiji?

Možda se potom rodi i poneka ideja za 2019. godinu.

 

 

Više: Tomić, Z. (2008). Odnosi s javnošću, teorija i praksa. Zagreb: Synopsis.

Share on Pinterest

Trendovi u komunikaciji za 2019. – od moderne Pepeljuge do vertikalnog videa

Ovo neće biti svemirsko – futuristički tekst o tome kako će nam izvanzemaljci preko noći potajno zasipati planet hologramima, te nam na taj način omogućiti da komuniciramo s bilo kim bilo kada, jer to možemo s tehnologijom kojom trenutačno raspolažemo. Ovo je tekst o trendovima koji će začiniti 2019. godinu, a koji se prilagođavaju mobitelima koji su postali produžeci naših ruku.

  1. Virtualni asistenti iliti moderne Pepeljuge

Tko su virtualni asistenti? Riječ je o softverskim agentima koji obavljaju različit tip poslova za svoje korisnike, a funkcioniraju vrlo jednostavno – na temelju glasa ili teksta. Iako mnogi misle da se radi o fenomenu 21. stoljeća, cijela priča o pametnim telefonima kao virtualnim asistentima datira u 1994. godinu kada je prvi mobitel, IBM Simon, nudio opcije osobnog asistenta: kalkulator, bilješke, kalendar i e-mail. Dakle, mobiteli nisu odjednom dobili funkciju asistenta, nego su ju imali oduvijek, ali u nešto jednostavnijoj verziji.

No, danas pomoću njih možete saznati i raditi SVE. Možete doznati kako doći do one fine pekare o kojoj bruji cijeli grad do toga koji je smisao života. Btw, Siri tvrdi da je to čokolada. Osim toga, možeš izrađivati svoje to-do i shopping liste, zakazivati sastanke, saznati koja ti je šifra od lokota za bicikl, rezervirati sobu u hotelu ili stol u restoranu. Svojeg asistenta čak možeš tražiti za ljubavni savjet, ali pazi da se ne zaljubiš u njega. Svi znamo kako je završila romansa između Joaquina Phoenixa i njegove virtualne asistentice u filmu ”Her”.

U kontekstu virtualnih asistenata često se spominju chatbotovi koji su zapravo njihova ”manje inteligentna” verzija, jer su bazirani isključivo na tekstualnim porukama, te su programirani da odgovaraju na ograničeni set pitanja. Osim toga, ne razumiju jezik, već funkcioniraju na principu ključnih riječi, a odgovori na najčešća pitanja su unaprijed programirana. S druge strane, virtualni asistenti razumiju jezik (čak i sleng), ali i značenje onoga što korisnik govori, a osim toga možete zajedno i zapjevati.

https://www.youtube.com/watch?v=wYCSjr1HtAs

Zašto su virtualni asistenti super? Zato što uslijed ubrzane svakodnevice i dobro uvježbanog multitaskinga, pomažu u obavljanju poslova koje možda ne stižemo napraviti. Osim toga, pomažu nam kad se ne možemo odlučiti između hamburgera i meksičkog restorana. Uz to, manje koristimo papire i čuvamo šume, a na kraju krajeva vlasnicima tvrtki pomažu da se usredotoče na obavljanje bitnijih zadataka za svoje poslovanje od vođenja brige o čitavom spektru obaveza: od bilježenja sastanaka s klijentima do toga koliko se dugo kuhaju špageti.

  1. Video – konstantno rastući format

Jeste li znali da se ljudi sjeća čak 80% sadržaja koji su pogledali, dok se sjećaju tek 20% onoga što su pročitali? Upravo zato je svoju poruku pametno iskomunicirati putem videa koji je sve dominantnija forma za prenošenje poruka, a iz godine u godinu dolazi do procvata novih formata i trendova, jer im kreativci konstatno pronalaze nova rješenja i ideje. Osim toga, jedna od najvećih prednosti videa je univerzalan jezik koji razumiju apsolutno svi. Iduće godine svakako treba obratiti pozornost i posvetiti se sljedećim formatima:

  • Live video

82% korisnika preferira live video prije ostalih objava na društvenim mrežama i zapravo ih vole. Što to znači za vaše poslovanje? Kroz interakciju, odnosno pitanja i komentare na koja možete odgovoriti u realnom vremenu imate priliku izgraditi zajednicu lojalnih potrošača. Sigurni smo da će u 2019. godini ovaj format doživjeti svoj pravi i zasluženi procvat!

  • Vertikalni video

Step aside standardni 16:9 formatu i napravi mjesta za 9:16! Ovaj je format videa urodio plodom ove godine, ali kad bismo upregnuli moždane vijuge shvatili bismo da su proboj i uspjeh vertikalnog videa suđeni od samih početaka. Zašto? Pa pogledajte samo na koji način držite mobitel dok tipkate poruke ili čitate ovaj blog. Zašto bi onda format videa trebao biti drugačiji? Pri kreiranju ovakvog videa zapamtite jedino relevantno pravilo od brazilskog filmaša Marcela Izidora: ”Da biste kreirali vertikalni video, trebate baciti 100 godina povijesti filmografije kroz prozor.”

https://www.instagram.com/p/Bk0D7khHRpC/?hl=en&taken-by=parallel_studio_

  1. Snack ads

Ne, ne radi se o reklamama za čokoladice, već o jako kratkim reklamama. U današnje vrijeme kada smo svi tooooliko ubrzani, poruku je potrebno stisnuti unutar 20 sekundi. Naime, istraživanja su pokazala da 80% publike drži pozornost na reklamama koje traju 20 sekundi, dok su interes i pozornost u opadanju što video duže traje. Samo 9,4% publike će pogledati video koji traje 5 minuta, a njih 16,6% video koji traje 3 minute.

  1. Influenceri – trend u porastu

Svi smo već dobro upoznati s likom i djelom influencera. Dakako, riječ je o postojećem trendu nekonvencionalne marketinške taktike, no utjecaj influencera će u narednoj godini nastaviti bujati, jer se sam potencijal poslovanja s influencerima u samim počecima nije shvaćao, te je kao takav naišao na brojne kritike i neodobravanje. U međuvremenu su ljudi mućnuli glavama i shvatili da je zapravo vrlo produktivno surađivati s nekime tko na svojem Instagram profilu ima više followera, nego što neka zemlja ima stanovnika. I onda da takva osoba iskomunicira dobrobiti vašeg proizvoda ili usluge – win situacija!

  1. S koljena na koljeno

Istraživanje tvrtke Nielsen pokazalo je da su ljudi koje poznajemo, brendirane stranice, editoriali i recenzije top četiri izvora u koje potrošači imaju najviše povjerenja. Reklame su na dnu te liste. I sami znate da ćete si kupiti šampon za bujnu kosu najčešće na preporuku one frendice čija kosa stalno izgleda kao da su ju češljali anđeli, prije nego što ćete to učiniti zbog iritantne televizijske reklame koja vam svakih pet minuta prekida film. Dakle, trend tradicionalnog ”s koljena na koljeno” bit će aktualan i u 2019. godini.

Iako do 2019. godine ima još nekoliko mjeseci, ove trendove nemojte olako shvaćati. Vremena nema, objeručke prihvatite navedene trendove i postanite konkurentiji na tržištu.

Share on Pinterest

Otkrij svoj potencijal za profesionalni razvoj u mjesec dana praktičnog rada

Studiraš marketinški ili komunikacijski smjer i ne znaš gdje se vidiš nakon što završiš faks? Jedna vrsta kolegija bila ti je lakša nego ostali, ali se ipak izgubiš u vlastitim mislima kad se upitaš koji bi posao mogao biti pravi izbor za tebe. S druge strane, ne zanima te upravljanje maloprodajom ili analiza prodanih proizvoda za računovodstvene kalkulacije, ali copywriting i upravljanje društvenim medijma uhvatilo je tvoju pažnju. Ako tako razmišljaš, najbolji način kojim ćeš se riješiti svih nedoumica je: studentska praksa u komunikacijskoj agenciji!

Završetkom školovanja stižeš na tržište rada gdje ćeš se predstavljati poslodavcima. Ukoliko si te sreće i poslodavac te pozove na intervju za posao, budi spreman na pitanja o tome koje probleme možeš rješavati, a tvoj odgovor treba biti konkretan i samopouzdan kako bi budući kolega dobio što bolji dojam o tvojim kvalifikacijama. Za vrijeme studentske prakse osvijestiti ćeš kojim vještinama već vladaš, a usput saznati koje druge tražene vještine u realnom sektoru možeš brzo naučiti. Na praksi ćeš zapravo saznati s kojim se profesionalnim mogućnostima možeš predstavljati u životopisu.

Osnove medijske komunikacije ne predstavljaju ti nepoznanicu, ali do sada nisi imao/la priliku napisati niti jedan copy, brief ili priopćenje? Najbolji recept za shvaćanje toga kako nastaju takvi tekstovi su samostalne ideje, znanje iz dosadašnjeg teorijskog znanja koje si pokupio/la u predavaonici fakulteta, te prijedlozi osoba s iskustvom. Praktikant na svom mjestu u uredu izvršava dodijeljene zadatke najbolje što može, te, ako se slučajno zatekne u bilo kakvom problemu mentor mu priskače u pomoć stručnim savjetom i na taj način budući stručnjak stječe osnovno radno iskustvo. Stručnu praksu u agenciji možemo sagledati i kao svojevrstan business eksperiment namjenjen testiranju vještina koje već posjeduješ.

Odraditi zadatak po vlastitim idejama vodeći računa o pravilima struke nije toliko jednostavno koliko izgleda na prvu, još ako se u obzir uzme kriterij vremenskog roka zadatak postaje izazovniji. Naučiti raditi unutar zadanog roka najvrijednije je iskustvo koje se može steći kroz studentsku praksu, jer je takvo iskustvo skoro pa nemoguće dobiti izvršavajući seminarske radove, dok se pripremaju ispiti. Poslije uspješno odrađene prakse na intervjuu za posao s lakoćom ćeš odgovoriti kako „dišeš“ kada su u pitanju rokovi predaje tekstova i izvršavanja zadataka.

Jedna od podcijenjenih prednosti praktičnog rada u stvarnim poslovnim uvjetima je mogućnost za jednostavan pronalazak teme diplomskog rada koju ćeš još lakše obraniti nego napisati. Za vrijeme boravka u uredu tim razgovara o konkretnim izazovima vezanim uz poslovanje i tako ti se može pojaviti tema za pisanje rada zanimljivija od onih iz stručnih knjiga, a uz to nećeš morati pretraživati predložene suhoparne teme iz literature. Možda već sa samom temom rada koja ti se pojavila za vrijeme prakse, krene tvoj intervju za posao.

Moje iskustvo studentske prakse poslužilo mi je da upoznam svoju profesionalnu stranu i saznam s kojim se vještinama mogu najbolje predstaviti kod budućih poslodavaca, a koje bih trebao još usavršavati. Sada sam spremniji i imam više samopouzdanja za odazvati se na intervju za posao, a to nije bio slučaj prije prakse.

Ako imaš priliku prijaviti se za studentsku praksu, nemoj razmišljati trebaš li se prijaviti nego odmah počni prilagođavati obaveze na fakultetu kako bi pronašao vremena da otkriješ i usavršiš svoje poslovne vještine. (D. Mirić)

Share on Pinterest

Oglas za posao (12.7.2018.)

Tražimo PR asistenta! Ukoliko svakodnevno pratiš društveno-političku scenu u Hrvatskoj i regiji, obožavaš pisati i voliš pričati na telefon, a poštivanje rokova ti ne predstavlja probleme, pošalji nam svoj CV na info@grizli.hr do 1. kolovoza 2018.

Share on Pinterest
There are no images.

Zašto ljudi imaju problema s Kim Kardashian?

K kao Kim, K kao KKW, K kao Kardashian.

Postoje li još uvijek ljudi koji nisu čuli za Kim Kardashian? Možda na Saturnu.

Od parfema, kozmetike, video igrice, reality showa koji se vrti više od 10 godina, suradnje s poznatim dizajnerima, trenerima… Kim je došla do netto vrijednosti od 175 milijuna dolara.* Ne, u ovom blogu neću pisati koja je tajna njezinog poslovnog uspjeha, ali ću se dotaknuti njezinog utjecaja kojeg je ostavila svojom pojavom i poslovnim projektima.

Igrom slučaja, Kim nije samo postala poznata zbog videa s bivšim dečkom, reperom Ray J-em, već povijest cijele obitelji ide dalje u prošlost. Globalno poznati slučaj Nicole Simpson Brown i Rona Goldmana, za čije je ubojstvo optužen i oslobođen O.J. Simpson, donijele su slavu i njezinim roditeljima – Robertu Kardashianu (bliskom prijatelju O.J.-a i jednom od odvjetnika na njegovom suđenju) i Kris Jenner (najboljoj prijateljici od Nicole Simpson Brown).

Kada se cijeli slučaj malo utišao, Kim je već bila najbolja prijateljica s poznatom nasljednicom Paris Hilton kojoj je slagala ormar. Korak po korak, uslijedila su druženja, prijatelji i veze koje je mama Kris Jenner pažljivo plasirala medijima, sve dok u njih nije procurila i sporna snimka s bivšim dečkom. Nakon toga, Kim se život okrenuo ravno u bogatstvo.

Krenulo je reality showom Keeping up with the Kardashians, a sada posjeduje vlastitu make up liniju KKW, nekoliko parfema, video igrice te uspješno promovira modnu liniju Yeezy (čiji je dizajner njezin suprug Kanye West, također poznati glazbenik).

Društvene mreže iskorištava do maksimuma – ukupno je na Facebooku, Instagramu i Twitteru prati više od 203 milijuna ljudi, krasila je naslovnicu poznatog poslovnog magazina Forbes, nedavno je osvojila i CFDA influnecer award (Council of Fashion Designers of America) te održala susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom raspravljajući o reformi zatvorskih kazni. To je sigurno više od nekih njezinih poznatijih kolega.

Rasizam, policijsko nasilje, problem beskućnika, surogat majčinstvo… samo su neke od tema koje komentira u svom realityju, ali i kroz brojne druge platforme.

Kim je također osoba koju kritizira apsolutno svatko – ili je vole ili je ne vole, ne postoji baš nitko tko je ravonodušan. No, bilo kako bilo, svaki poslovni potez koji povuče, ona niže uspjehe. Je li onda pravedno reći da ne radi ništa i da je poznata bez ikakvog razloga? Zašto se niti jednu drugu zvijezdu toliko ne kritizira kada osnuje svoj brand nekog proizvoda ili krene u poslovne vode? Zašto druge zvijezde ne koriste na takav način svoju slavu? Aha, oni su ipak poznati iz nekog razloga, poput glume ili glazbe.

Ali upravo u tome i jest čar američkog tržišta – možeš postati slavan kada i kako želiš, ali nisu svi slavni svoj uspjeh stvorili na nekim tako umjetničkim temeljima. Zašto su primjerice poznate Kate Middleton ili Meghan Markle? Prije udaje za svoje prinčeve, nisu medijima bile toliko zanimljive, čak niti Meghan koja je bila glumica. Uzmimo primjer bezbrojnih reality showova poput WAGS-a (Wife and girlfriends of sport stars) u kojem se doslovno radi o zaručnicama, suprugama i djevojkama sportskih zvijezda, koje pogodite, ne rade ništa.

Imamo primjer i ostalih emisija i programa u kojima se konstantno pumpa sadržaj, na temelju kojeg se rađaju influenceri, voditelji, model i celebovi čija slava traje kraće od utakmice hravtske nogometne reprezentacije. 🙂

Koji je onda krimen Kim Kardashian koja je postala poznata zbog roditelja i bivšeg dečka, te nakon toga s obitelji krenula u vrlo uspješne poslovne vode? Kroz svoje projekte pomogla je nebrojenim ljudima koji su zahvaljujući njoj ostvarili osobne uspjehe (dizajner Olivier Rousteing iz modne kuće Balmain, make up artist Mario Dedivanovich, frizeri, dizajneri, asistenti i brojni drugi). Upravo je Mario naveo kako mu je netom prije nego je trebao pokrenuti suradnju s Kim, menadžer rekao kako s njom nikada neće uspjeti. Zašto?

Da je kojim slučajem Kim muško, bi li i dalje bila tako omražena među poznatima? Čemu toliko hejta za ženu koja se razumije u biznis?

Zašto sam htjela napisati ovaj mini blog o Kim? Moć medija je ogromna i ima strahovit utjecaj na ljude, a život medijski eksponiranih ljudi (čime god se oni bavili) stvarno nije lagan. Žeim reći kako komentari poput ‘Zašto je Kim poznata, ta ništa u životu nije napravila’ i ‘Ta glupača ne zna ništa osim skidati se gola’ ne drže vodu. Ako mislite da je lagano doći do vrijednosti od 175 milijuna dolara jednostavno, dok vas na tom putu svi podcjenjuju, diskriminiraju iz xy razloga i moraliziraju, pokušajte sami stvoriti makar stoti dio tog iznosa. Nije tako lagano, zar ne?

Stop hating and star learning!

* Izvor: http://time.com/money/4950313/kardashian-net-worth/

Photo: Getty Images for ABA

Share on Pinterest

Zašto reći „DA“ LinkedInu?

„Najbolje što u životu možete očekivati je dobra šansa.“ – tvrdio je njemački filozof Arthur Schopenhauer, dok je njegov suvremenik, John D. Rockefeller, bio uvjeren da je ključ za uspjeh obavljanje pravih stvari i osiguravanje da za njih saznaju pravi ljudi.

Najbolje mjesto za dobre prilike i samoprezentaciju svakako je LinkedIn. Prosječni korisnik na ovoj mreži provede 17 minuta mjesečno, stoga možemo zaključiti da je za dobru priliku potrebno uložiti malo dragocjenog vremena. LinkedIn je najveća profesionalna društvena mreža, zato smo se davno trebali odmaknuti od pitanja trebamo li ju uopće koristiti te se fokusirati na iskorištavanje punog potencijala platforme. Isto tako, LinkedIn je vrijedan resurs ukoliko tražite posao, zaposlenika ili želite proširiti svoje profesionalne veze, a od mnoštva društvenih mreža, ova je namijenjena samo za poslovne kontakte.

LinkedIn ima 546 milijuna korisnika u 200 zemalja, od kojih je 51 posto fakultetski obrazovano, a broj korisnika svake se sekunde povećava za dva. Nadalje, trenutno se na mreži nudi preko 11 milijuna aktivnih oglasa za posao, a 57 posto tvrtki u svijetu ima LinkedIn profil putem kojeg traži zaposlenike.  Naime, posljednje statistike pokazuju kako je zapošljavanje putem LinkedIna u Americi skočilo za 19,8 posto u travnju 2018. godine u odnosu na travanj 2017., a ovaj način zapošljavanja sve je popularniji i u drugim zemljama. Također, samo je u 2017. godini 122 milijuna korisnika pozvano na intervju putem LinkedIna, a 35,5 milijuna ljudi dobilo je posao na ovaj način.

Dobar primjer je Elliott Bell, direktor marketinga u tvrtki The Muse, koji se, inspiriran predavanjem sadašnje šefice Kathryn Minshew, odlučio prijaviti za posao u njihovoj tvrtki. Zahvaljujući dobrom informiranju putem LinkedIna i upečatljivoj poruci, Elliott je dobio posao iz snova i dokazao da je LinkedIn izvrstan način za povezivanje s poslodavcem.

Što se tiče Hrvatske, 540,000 ljudi i 4,300 tvrtki ima profil na LinkedInu. Obrazovne institucije također idu u korak s vremenom pa ih je čak 19 pristupilo ovoj društvenoj mreži. Ako uzmemo u obzir broj korisnika u Hrvatskoj, možemo zaključiti da se radi o lijepoj brojci od 13 posto ukupnog broja stanovništva. Brojka je zadovoljavajuća, ako uzmemo u obzir lošu demografsku sliku Hrvatske te omjer od 1,16 posto zaposlenih na jednog umirovljenika.

Ipak, poražavajući je podatak da se na LinkedInu u Hrvatskoj nudi samo stotinjak oglasa za posao, a sudeći po sadržajima koje Hrvati objavljuju važnije im je, čini se, prezentirati mjesta koja su posjetili nego sebe same. S druge strane, Hrvatske su tvrtke i dalje fokusirane na samoprezentaciju, a ne na traženje zaposlenika.

Stoga, kako bi se istaknuli i stupili u kontakt s poslodavcem, osim što kvalitetno ispunite svoj profil, važno je da budete aktivni u vama relevantnim grupama jer na taj način možete ostvariti vrijedna poznanstva. Pisanje vlastitog bloga na LinkedInu omogućit će vam da predstavite svoje poslovne uspjehe profesionalcima i stručnjacima na polju koje vas zanima, ali i da prezentirate svoje sposobnosti i način razmišljanja o temama koje se tiču vaše struke. Do novih prilika možete doći i dodavanjem ljudi koje ne znate, a voljeli biste raditi za njih jer nikada ne znate tko može biti vrijedan kontakt.

Na kraju, kako raste popularnost LinkedIna u Hrvatskoj, moguće je pretpostaviti da će zapošljavanje putem njega zaživjeti kao i u ostalim zemljama, a dok do toga dođe, svakako je dobro imati kreiran profil. Isto tako, ključno je da pojedinci i tvrtke prepoznaju LinkedIn kao novi poslovni alat za oglašavanje, razumijevanje različitih industrija, izvor talenata i odličnog sadržaja, a prije svega za samoprezentaciju.

 

Share on Pinterest

Zašto je targetiranje važno u Facebook oglašavanju?

Ovaj blog je tu kako bi objasnio zašto je potrebno posvetiti mnogo pažnje društvenim mrežama te zašto to nije samo usputan posao. Sada je gotovo svaka druga objava na Facebooku sponzorirana. News feed već dugo nije mjesto pratimo što rade naši prijatelji, već usputno pratimo ono što rade različiti brandovi, klubovi, influenceri, bendovi, pjevači, glumci ili pak što pišu portali koje pratimo. Razlog je samo taj da nas se zatrpa informacijama i stranicama koje smo označili „lajkom“, pa da nam na temelju toga mogu što bolje plasirati oglase koji će nas „zanimati“.

Postoji mnogo savjeta i parametara prema kojima se postavljaju oglasi, ali fokus ćemo ovog puta prebaciti na interese. Odavno su oglasi postali savršen način kako na nonšalantan i jednostavan način plasirati proizvod ili uslugu. Community manager, a danas vjerojatno i jedan Facebook laik, zna da je dobro targetiranje oglasa ključno. Baš iz tog razloga prije samog postavljanja oglasa potrebno je vrlo dobro provjeriti kako, kome i s kojim se vizualom objavljuje određeni oglas. Način objave oglasa ovisi o proizvodu ili usluzi koja se nudi i potrebno je  dobro istražiti kojoj ga publici želimo predstaviti i tome prilagoditi postavke oglasa.

Viralan post uz dobar target

Na stranici jednog klijenta komuniciramo aktualne teme usko vezane uz njihov posao, ali objavljujemo i zabavan sadržaj. Odlučili smo dokazati koliko targetiranje može biti važno pa smo vizual objavljen na stranici klijenta potom objavili kao „Case study“ na Grizli Facebook pageu, a rezultati su pokazali svoje. Objavljen je vizual UNO karte koji prikazuje određenu situaciju iz igre, a u opisu objave pozvali smo korisnike da označe one koji su doživjeli sličnu situaciju.

Objava je oglašena na 4 dana, uloženo je oko 120 kuna, a određena je ciljana skupina od 18 – 50 godina s interesima prema igri, sportu i društvenim igrama, na području cijele Hrvatske. Doseg objave bio je 274.681, a broj reakcija je bio čak 9.202.

Identičan vizual stavljen je na društvene mreže Grizlija, s namjerom da bi se dokazala razlika u rezultatima pri stavljanju drugačijih interesa. Postavljen oglas imao je druge interesne skupine i opis vizuala.  Ova UNO karta bila je oglašavana na 3 dana, uz ulog od 80 kuna. Određena je skupina od 18 do 50 godina, s interesima prema digitalnim medijima, društvenim mrežama, marketingu, odnosima s javnošću i influencer marketingom, na području cijele Hrvatske. Doseg objave bio je 11.980, a broj reakcija bio je 335.

Razlika je itekako vidljiva? Upravo je pomno i ciljano targetiranje pokazalo tu razliku u rezultatima. Prva objava vrlo brzo postala je viralna i kroz idućih mjesec dana stigla do korisnika u susjednim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine, stoga je brojka brzo narasla do 274.681, dok u našem slučaju kao „Case study“ objave, gdje su ciljane osobe s interesima u PR, oglašavanje, društvene mreže, digitalne medije i marketing, doseg je ostao na 11.980.

Vrlo lako potvrdili smo sami sebi, pa i svima koji se služe Facebook Ads managerom, kako kampanje i oglase treba prilagođavati, optimizirati, iskorištavati opcije koje nam sama društvena mreža nudi, biti upoznat s novim trendovima i savjetima na društvenim mrežama, a na poslijetku ne bacati svoje (ali i klijentove novce) uzalud.

Share on Pinterest

Lobiranje u komunikacijskoj industriji

Što vam prvo padne na um kad čujete riječ lobiranje? Vjerojatno prva pomisao većine jesu internacionalne korporacije, svote novca od kojih vam se zavrti u glavi, političke zakulisne igre i Remy Danton iz serije House of Cards. Koliko god uzbudljivo bilo pratiti intrige u hodnicima Capitol Hilla, stvarnost je doista miljama daleko. Usporedivo je s očekivanjem da sve novinarke nose Manolo Blahnik štikle i imaju rezervni stan ako im treba tišine za rad. Kada u komunikacijskoj agenciji spomenemo riječ lobiranje, većinom mislimo na ovo – ako imate neku temu je zanimljiva, želite za nju zainteresirati što više drugih ljudi.

Primjerice, saznali ste za studentski projekt o interkulturalnoj suradnji, za koji smatrate da može značajno doprinijeti dijalogu i uključivanju različitosti u vašoj lokalnoj zajednici. Pretpostavka je da studentska organizacija nema veliki budžet za oglašavanje ili ga čak nema uopće, što nije neuobičajeno kod volonterskih projekata. Ipak, držite da je važno da što više ljudi sazna za njihovo djelovanje i uključi se u planirane aktivnosti. Onda na scenu nastupa lobiranje.

Kako bi informacija o vremenu i mjestu radionice došla do ciljane skupine, morat ćete prvenstveno što više pojedinaca uvjeriti da na svojim društvenim mrežama podijele detalje inicijative i raspored susreta. Isto tako, zainteresirane za širenje poruke potrebno je pronaći i u medijima. Potom želite obavijestiti udruge, zajednice i pokrete sličnih interesa da se uključe, a nije naodmet pronaći i tvrtke koje mogu financijski doprinijeti projektu. Konačno, da bi se u društvu nešto počelo poticati i  primjenjivati, na svojoj strani želite i neku političku opciju, pripadnike mjesnog odbora i druge koji će inicirati, primjerice, donošenje propisa kojim svi tražitelji azila imaju pravo dobiti besplatnu poduku o lokalnim običajima zemlje u kojoj čekaju rješenje svoje situacije.

Ovisno o vašem cilju i području za koje lobirate, tijek vaših postupanja bit će sličan prodaji – uvjeravat ćete nekoga da želi uložiti svoje vrijeme, novac ili energiju za „vašu stvar“. Vrlo je vjerojatno da ćete se pritom, kao i u prodaji, suočiti s odbijanjem i to ne uvijek na najpristojniji način. Stoga, prije nego se upustite u ovakav pothvat, dobro proučite činjenice kojima možete baratati i pripremite ključan razlog za svaku ciljnu skupinu zašto bi se trebala uključiti, a poželjno je i da prigrlite mindset kako ništa ne „uvaljujete“, već nekome pružate mogućnost da se aktivira na potencijalno zanimljivom ili korisnom području. Ne skrivajte vlastitu korist, no naglasite što osoba kod koje lobirate dobiva ako vas podrži.

Kao i kod svih drugih vještina, jedino vježbom možete usavršiti sposobnost uvjeravanja. Internet je, naravno, pun resursa koje možete iskoristiti da biste se lakše i uspješnije upustili u lobiranje. Nije loša ideja ni pronaći mentora koji će vam pomoći svojim savjetima. Samo nemojte uzore tražiti u likovima popularnih serija, jer fikcija često ne poznaje poraz, a na greškama ćete se najbrže razviti u uspješnog lobista.

 

Photo credit: Cartoon Network

Share on Pinterest