Lobiranje u komunikacijskoj industriji

Što vam prvo padne na um kad čujete riječ lobiranje? Vjerojatno prva pomisao većine jesu internacionalne korporacije, svote novca od kojih vam se zavrti u glavi, političke zakulisne igre i Remy Danton iz serije House of Cards. Koliko god uzbudljivo bilo pratiti intrige u hodnicima Capitol Hilla, stvarnost je doista miljama daleko. Usporedivo je s očekivanjem da sve novinarke nose Manolo Blahnik štikle i imaju rezervni stan ako im treba tišine za rad. Kada u komunikacijskoj agenciji spomenemo riječ lobiranje, većinom mislimo na ovo – ako imate neku temu je zanimljiva, želite za nju zainteresirati što više drugih ljudi.

Primjerice, saznali ste za studentski projekt o interkulturalnoj suradnji, za koji smatrate da može značajno doprinijeti dijalogu i uključivanju različitosti u vašoj lokalnoj zajednici. Pretpostavka je da studentska organizacija nema veliki budžet za oglašavanje ili ga čak nema uopće, što nije neuobičajeno kod volonterskih projekata. Ipak, držite da je važno da što više ljudi sazna za njihovo djelovanje i uključi se u planirane aktivnosti. Onda na scenu nastupa lobiranje.

Kako bi informacija o vremenu i mjestu radionice došla do ciljane skupine, morat ćete prvenstveno što više pojedinaca uvjeriti da na svojim društvenim mrežama podijele detalje inicijative i raspored susreta. Isto tako, zainteresirane za širenje poruke potrebno je pronaći i u medijima. Potom želite obavijestiti udruge, zajednice i pokrete sličnih interesa da se uključe, a nije naodmet pronaći i tvrtke koje mogu financijski doprinijeti projektu. Konačno, da bi se u društvu nešto počelo poticati i  primjenjivati, na svojoj strani želite i neku političku opciju, pripadnike mjesnog odbora i druge koji će inicirati, primjerice, donošenje propisa kojim svi tražitelji azila imaju pravo dobiti besplatnu poduku o lokalnim običajima zemlje u kojoj čekaju rješenje svoje situacije.

Ovisno o vašem cilju i području za koje lobirate, tijek vaših postupanja bit će sličan prodaji – uvjeravat ćete nekoga da želi uložiti svoje vrijeme, novac ili energiju za „vašu stvar“. Vrlo je vjerojatno da ćete se pritom, kao i u prodaji, suočiti s odbijanjem i to ne uvijek na najpristojniji način. Stoga, prije nego se upustite u ovakav pothvat, dobro proučite činjenice kojima možete baratati i pripremite ključan razlog za svaku ciljnu skupinu zašto bi se trebala uključiti, a poželjno je i da prigrlite mindset kako ništa ne „uvaljujete“, već nekome pružate mogućnost da se aktivira na potencijalno zanimljivom ili korisnom području. Ne skrivajte vlastitu korist, no naglasite što osoba kod koje lobirate dobiva ako vas podrži.

Kao i kod svih drugih vještina, jedino vježbom možete usavršiti sposobnost uvjeravanja. Internet je, naravno, pun resursa koje možete iskoristiti da biste se lakše i uspješnije upustili u lobiranje. Nije loša ideja ni pronaći mentora koji će vam pomoći svojim savjetima. Samo nemojte uzore tražiti u likovima popularnih serija, jer fikcija često ne poznaje poraz, a na greškama ćete se najbrže razviti u uspješnog lobista.

 

Photo credit: Cartoon Network

Share on Pinterest

Zašto su najviše pozicije rezervirane za muškarce?

U poslovnom svijetu, pogotovo komunikacijskoj industriji, zaposleno je mnogo žena. O njima se pišu inspirativni članci, u intervjuima dijele tajne svog uspjeha, društvene mreže vole njihove savjete i uvijek su sređene za svaku priliku. No, u tim tekstovima ne piše da te žene nisu na rukovodećim pozicijama. Osim toga, što se više odmičemo od medija, komunikacija i marketinga, sve je manje žena na dobrim pozicijama i sa zadovoljavajućim uvjetima rada. Ustvari, dovoljno je pogledati listu sto top hrvatskih menadžera mlađih od 40 godina i odmah se primjećuje apsurdan nesrazmjer muških i ženskih imena.

U nedavno objavljenom izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu stoji da se, od razdoblja recesije, najveći broj pritužbi odnosi na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 52 posto (povećanje za 10 postotnih bodova u odnosu na 2016.). Dakle, ne samo da se u Hrvatskoj situacija ne poboljšava, već se neravnopravnost produbljuje. Žene čine većinu nezaposlenih, 57 posto, te se i dalje zapošljavaju u manjoj mjeri u odnosu na muškarce svih dobnih skupina i svih razina obrazovanja. Evidentno je iz tih podataka da se muškarcima pri zapošljavanju daje prednost, a još uvijek se može čuti kako se ženama na razgovoru postavljaju pitanja o djeci i planiranju trudnoće. Istek ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavci vrlo često koriste kao izgovor kako ne bi morali zadržati u radnom odnosu radnice koje koriste rodiljna prava.

Žene čine većinu u potplaćenim sektorima. Većinu čine kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Nailaze na „stakleni strop“ –u upravama ima 15 posto žena, a 20 posto u nadzornim odborima d.d., kaže izvješće crno na bijelo. Jaz u plaćama je oko 11,3 posto. Zašto je to tako danas u Hrvatskoj? I bolje pitanje – što možemo učiniti da tako više ne bude?

Prvenstveno, trebamo što više pričati o tome, na temelju statističkih podataka i istraživanja. Nitko ne smije imati priliku reći da žene nisu diskriminirane u poslovnom svijetu. Učinimo ove podatke općepoznatim. Potom, jasno i glasno zahtijevajmo provođenje zakona, u svakom slučaju i tražimo nadležne institucije da reagiraju na svaku sumnju u diskriminaciju. Ne trebaju nam povlastice. Treba nam samo jednak tretman pri jednakoj razini obrazovanja i jednakom učinku. Što više poslodavaca uvidi da neopravdanim postupcima samo demotiviraju žene u svojim poduzećima i time si stvaraju poslovnu štetu i izlažu se kaznama, to ćemo prije raditi u zdravijoj okolini i biti spremni na veće uspjehe – muškarci i žene zajedno.

Share on Pinterest

Da je influencer biti lako, influencer bi bio svatko!

Influencer – A makeup, hairstyle, or fashion blogger who is instafamous only on Instagram or buys “followers” and “likes” and gets free products from companys who fall in their trap of fake fame.

Tako kaže definicija najpoznatijeg modernog online rječnika – urban dictionary. Ipak, pojam influencera nije tako banalan, ne svodi se samo na kozmetičke proizvode i slatkog prikaza života putem Instagrama. Biti influencer danas je puno više, no o tome malo kasnije. Čak smo stigli do toga da nam rječnik uopće nije potreban kako bismo znali što je influncer. Radi se o pojmu koji se toliko rasprostranio na apsolutno svim tržištima, postao poznat svim generacijama i na kraju postavio se čak kao status zanimanja. Postali su nezaobilazna točka pri promoviranju novog proizvoda neke tvrtke, pa je vrijeme da napišemo koju riječ više o tome zašto i kako su važni te kako je krenula cijela influencer priča.

Instagram fotka više nije samo ono što je bila prije – obična fotka kojom želimo pokazati što radimo, gdje smo ili s kim se družimo. Ona sada postaje prozor u prodajnu ponudu pojedine tvrtke. Bila ona vezana uz tave za palačinke ili puder koji je osoba stavila na sebe – proizvodi su tu da bi kroz neuobičajen način oglašavanja i promocije, stigli do potrošača. Kako su Facebook i Instagram mijenjali algoritme, tako su se polako stvorili drugi načini i potrebe kako plasirati proizvod krajnjem korisniku – kroz „obične“ ljude, kroz njihove profile, kroz njihove rutine i kroz njihove vlastite priče.

Baviti se tim poslom vanjskom promatraču (i hejteru svega novog i drugačijeg) naoko izgleda jednostavno i banalno, ali zapravo iza osobe koja na svojim profilima broji preko desetke tisuće, pa i stotine tisuće pratitelja (da ne govorim o milijunima) iza sebe ima cijelu mašineriju ljudi koja se bavi tim poslom.

O influencerima i samom fenomenu može se pričati zauvijek, no zaključak je sljedeći. Oni su izrasli upravo iz prethodnog hita „bloganja“. Dan danas mnogi influenceri i dalje vode svoje blogove ili pak, kako je to moderno danas, video verzije – vlogove.

Prva influencerica – Chiara Ferragni

Dotaknut ću se začetnice i zvijezde vodilje, a danas jedne od najutjecajnijih i najpoznatijih mladih osoba na svijetu – Chiare Ferragni.

Osoba čiji Instagram profil broji preko 12 milijuna pratitelja diljem svijeta, a čije bogatstvo broji milijune i milijune. Chiara je započela svoju karijeru prije 9 godina, kao i svi ostali influenceri danas – pišući blog i slikajući se sa „skupljim“ krpicama u svojem dvorištu ili nekim zanimljivim lokacijama. Pošto tada to nitko nije radio, blog je kroz godine skupljao sve više i više zainteresirane publike, a s time su dolazile i ponude dizajnera za suradnje. Ubrzo je oko sebe skupila tim koji se bavio njenim blogom, a blog je naravno prerasao u pravu web stranicu koja je nudila mnoštvo različitog sadržaja – od trendova u modnom svijetu, do raznih destinacija za putovanja. Popularnost je rasla, a proporcionalno je raslo i njeno bogatstvo, pa je 2015. godine uvrštena u Forbesovih „30 under 30“. Godine rada stvorile su joj i vlastiti modni brand i otvaranje dućana. Blog joj je, kao odskočna daska, pružio enormno carstvo koje sada ima sa svojih nepunih 31 godinu, a iza sebe tim preko 30 ljudi koji svakodnevno radi na njenom imidžu.

Upravo na primjeru Chiare možemo promatrati danas sve influencere, no opet, Instagram je donio novi val „pozantih faca“. Zaključiti možemo da je potrebno vrijeme da osoba od sebe napravi brand, ali i velika svota novca – pogotovo u današnje vrijeme kada se naplaćuje svaki Insta i Facebook klik. No kada se priča stvori,  može se postići mnogo toga.

Što znači biti influencer?

Influencer zapravo jest osoba koja svojim stilom života, stavovima, načinom razmišljanja, ponašanjem, utječe na druge osobe. Svakodnevno fotografiranje svog života, namještanje svakog pramena kose, raspoređivanja stvari na stolu za odličnu Insta fotku kada konobar donese savršeno vrući biftek na stol, promatranje koliko se ljudi kreće u pozadini gdje će se opaliti slika, samo je nekoliko svakodnevnih radnji na koje jedan influencer mora pripaziti. Da ne govorim o vlastitom izgledu i odjevnoj kombinaciji, o tome kako je ispala glazura na kolaču koji se treba prezentirati, jesu li ipak prekasno slikati tulipane treći dan otkad stoje u vodi, hoće li osvjetljenje za dobru fotku biti dobro na zamišljenom mjestu na putovanju. Sve su to moderne muke koje instagrameru život znače. Svaki follower, svaki like, svaki komentar izboren je trudom koje je on uložio u tu sliku. Naizgled samo običnu sliku, a zapravo pomno promišljen manevar.

Upravo su zato zanimljive tvrtkama i upravo zato su oni danas prva stanica svakog tko se želi oglašavati. Caka je „samo“ u tome da prodajni post i proizvod u njemu trebaju biti nonšalantno, realno i simpatično uključeni u priču – zvuči „jednostavno“, zar ne? Ipak, u toj domeni u pomoć uskaču agencije i stručni ljudi koji se time bave, tako da cijela priča koju influencer „prodaje“ postaje besprijekorno ispeglana. Ali o instagramerskim cakama, ciframa po postu, najpoznatijim facama i fenomenu vlogera, neki drugi put.

Share on Pinterest

Pet grešaka pri vođenju društvenih mreža

Vođenje društvenih mreža za vlastitu tvrtku ili klijenta uvelike se razlikuje od uređivanja osobnog profila, što mnogi zaboravljaju u naletu drugih, „ozbiljnijih“ poslovnih obaveza. Sve društvene mreže zahtijevaju posvećenost i strukturirano planiranje uz analizu. One nisu usputni zadatak koji se odrađuje „jer svi imaju Facebook page“. Bolji reach i objave koje doista pomažu prodaji ili jačanju imidža ne dolaze slučajno, a ovo je pet grešaka koje lako možete ispraviti kako biste unaprijedili sadržaj koji objavljujete:

  1. Izražena subjektivnost

Na osobnom profilu možda dobivate puno likeova na GoT referencu ili smiješnu fotografiju sa psićima. To ne znači da će ciljna publika nekog pagea dijeliti istu ljubav prema vašim interesima, već samo da se privatno družite s ljudima sličnih zanimacija. Ako tvrtka čiji profil vodite svojim objavama na Instagramu želi privući, primjerice, žensku tinejdžersku populaciju, nećete odabrati citate Carrie Bradshaw ispisane zlatnim slovima. Ta publika nije odrastala uz omiljenu newyoršku junakinju i njene cipele, pa nećete postići željeni engagement. Istražujte – vašu ciljnu publiku, njezine interese i reakcije.

  1. Ignoriranje upita

Profil na društvenoj mreži nije samo izlog, već i prodajni kanal. Zamislite da u prodavaonici upitate nekog djelatnika nešto o plaćanju ili dostupnim modelima, a on samo prođe kraj vas. Što biste svojim prijateljima rekli o tom dućanu? Sigurno ništa lijepo. Budite uslužni, ljubazni i potrudite se da vaš odgovor ne izgleda kao da ga je objavio loš bot. Jedino gore od ignoriranja je osorna komunikacija. Inzistirajte na tome da svaki upit bude riješen unutar 24 sata. Ukoliko sami nemate vremena za veći angažman, zaposlite nekoga ili angažirajte komunikacijsku agenciju. 😉

  1. Uzimanje tuđeg sadržaja

Ne samo što se time zadire u nečija autorska prava, nego se priprema potencijalna bombastična krizna situacija. Uložite vrijeme i novac u osmišljavanje i pripremu vlastitog sadržaja. Ako imate agenciju, omogućite joj pristup potrebnim materijalima i ne oslanjajte se na fotografije koje objavljujete već godinama u krug na društvenim mrežama. Ako ne biste postavili isti billboard svake godine, zašto biste to činili online? Osvojite pažnju korisnika novim, originalnim idejama – sigurno će se isplatiti.

  1. Neprimjerena komunikacija i šale

Naravno, važno je to ne činiti namjerno, iako su neki slučajevi uvredljive komunikacije na pojedinim stranicama čak i u Hrvatskoj dobili medijsku pažnju. Jedan ugostiteljski objekt tako se branio „autonomijom CM-a“ i slobodom načina komunikacije na vlastitom pageu. Ti argumenti zvuče logično, no nikome ne bismo preporučili da vrijeđaju kritičare, uključuju se u raspravu s privatnog profila ili nagovaraju prijatelje da ih brane u komentarima. Ukoliko je netko osobito neugodan i ne prestaje kršiti Pravila ponašanja stranice, tu su opcije hide (sakrij) i ban (blokiraj). Što se humora tiče, ako niste satirična stranica niti stand up komičar, nije preporučljivo ulaziti u rizične forme. Ako ste u nedoumici, zamislite biste li voljeli da vam službenik u pošti uputi takav „smiješan“ komentar ili da doktor ispriča taj vic vašoj mami. Ne biste? Nemojte ga objaviti.

  1. Pretjerana samohvala

„Naša tvrtka je najbolja. Naručite naš proizvod, najkvalitetniji je na svijetu. Mi smo broj 1 svugdje ikad.“ I tako iz dana u dan. Čak i ako je tome slučaj, postoje i drugi načini komuniciranja dobrih strana tvrtke, usluge ili proizvoda bez prefiksa naj-. Upitajte korisnike za autentičan komentar i testimonijal – kako ste im pomogli, što cijene u vašem radu, zašto bi ponovno kupili vaš proizvod, što može biti bolje? Neka vas drugi hvale, pa makar uz pohvale došle i kritike – neće vam štetiti onoliko koliko umjetna samohvala može.

Share on Pinterest

O intelektualnom izvozu

Zašto bi Hrvatska trebala početi raditi na tome da više izvozi svoje ideje? Jer ih ima! U našem biznisu ima jako puno pametnih i kreativnih ljudi i tvrtki. Nije da van naših granica nema pametnih ljudi, ali u tome i jest bit – zašto van umjesto ljudi ne šaljemo ideje?

Naime, Grizli je upravo postala agencija koja je svoje usluge proširila na austrijsko, slovačko i češko tržište, a u planu je priprema i za dansko. Zašto je to velika stvar? Zato što za to nismo morali preseliti niti svoju tvrtku niti svoje ljude u Austriju, Njemačku ili Irsku, već smo napornim i predanim radom došli do toga da svoje ideje možemo plasirati na vanjska tržišta – iz Hrvatske.

S obzirom na to kako nam poslovanje nije u potpunosti usmjereno na samo jedan segment, izuzetno nam je važno kontinuirano raditi na kreativnosti, poboljšanju usluga i razvoju poslovanja jer samo tako možemo doći do ovakvih rezultata. Ideje ne poznaju granice i njihov izvoz najviše se veže za IT industriju, no to se polagano mijenja. Kreativnost, društvene mreže, advertising, branding i odnosi s javnošću u budućnosti će sigurno biti usluge koje će se moći izvoziti, ali korijen svake od tih usluga leži u kvalitetnoj ideji i predanom odnosu prema klijentu.

Zašto je kontinuiran trud važan? Jer nije besplatan, jer je vaš, osoban, i nitko vam ga ne može oduzeti, a onaj tko zna će ga lako prepoznati i uvažiti. Iznimno smo ponosni kada su naši klijenti zadovoljni, a najviše kada su zadovoljni nama.

Industrija komunikacija na stranim tržištima iznimno je konkurentna, stoga sa sigurnošću možemo reći kako će hrvatska kreativnost kao i domaća komunikacijska industrija, odnosno intelektualne usluge, u budućnosti definitivno biti jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda. Zašto već sada ne bismo počeli na tome raditi te se pripremati za nove izazove?

 

 

Photo by Drupal.org

Share on Pinterest

Have yourself a merry little Christmas

Vrijeme je darivanja, šarenih ukrasa, najljepših čestitki i božićnih reklama. No kako to blagdansko vrijeme utječe na vaš brend i komunikaciju s korisnicima?

Kada je riječ o proizvodima široke potrošnje sa sigurnošću možemo reći da je vrijeme blagdana idealno za njihovu prezentaciju. Najbolji pokazatelj je Coca Cola koja je, zahvaljujući božićnim reklamama, zauzela prvo mjesto u oglašivačkom svijetu. Radosni Djedica, snijeg, božićni ukrasi, ljubav, i još malo ljubavi začinjene Coca Colom, pokazali su se kao savršen recept za najbolju božićnu reklamu. Tko može zamisliti božićni ručak ili party bez ovog osvježavajućeg napitka?

Osmišljene kako bi u nama potaknule emocije i stvorile potrebu za određenim proizvodom, reklame su zasigurno jedan od najuspješnijih marketinških alata. Naravno, komunikacijska strategija ovisi o proizvodu i ciljevima. Dizajnerica unikatnih lutaka i proizvođač parketa neće imati jednaku komunikacijsku strategiju, iako imaju isti cilj – ostvariti što veću zaradu.

Dok će dizajnerica posegnuti za prodajnom strategijom kroz oglašavanje i prodajni PR, proizvođač parketa iskoristit će različite kanale kako bi se osvrnuo na rezultate protekle godine, istaknuo planove u novoj godini i skrenuo pozornost na svoju djelatnost. Međutim, oboje će posegnuti za izazivanjem emocije u postojećim i potencijalnim korisnicima ili poslovnim partnerima.

Digitalne platforme neizostavan su dio božićne komunikacijske priče. Naime, digitalne tehnologije otvorile su bezbroj mogućnost za izradu personaliziranog sadržaja, od newslettera, objava na društvenim mrežama pa sve do oglašavanja. Ukoliko vaša poruka na društvenim mrežama privuče pažnju te pobudi emociju u vašim pratiteljima budite sigurni da će se zakotrljati lavina komentara i dijeljenja sadržaja, a čak neće morati posegnuti za njegovom promocijom.

Stoga, blagdanska euforija u potpunosti odgovara ostvarivanju vaših marketinških ciljeva. Kreirajte posebnu ponudu koja će zadovoljiti kupce, a kojom ćete im zahvaliti za njihovu vjernost. Zahvalite partnerima, korisnicima, pratiteljima koji su također zaslužni za vaš uspjeh. Kreativnim rješenjima pobudite emocije i bez obzira na to koju strategiju odaberete, pobrinite se da vaša poruka dopre do krajnjeg korisnika upakirana u božićni light motiv.

And don’t forget, have yourself a merry little Christmas. 🙂

Share on Pinterest

Iza svake kreative stoji puno brojeva

U agencijama poput naše često se na prvom mjestu ističu dobre kreativne ideje, bilo za billboard kampanju, bilo za sadržaj na društvenim mrežama ili nešto treće, a u pozadini ostaje ono bez čega se one ne bi realizirale – brojevi, odnosno novčići. A naravno, kada su brojevi, novci i izračuni u pitanju, na prvom mjestu je excel. Moj, accountski posao tu je da pripremi sve proračune potrebne za pripremu ponuda i troškovnika, koji prate kreativne ideje jer klijenta u konačnici zanima koliko će ga sve koštati i hoće li se uklopiti u budžet.

Ponekad brojevima (u obliku datuma) plašim kreativce i druge kolege da će propustiti rok za predaju. Oni to poštuju iako često negoduju, jer znaju da je bolje imati nekoga tko će ih podsjetiti da smisle super foru na vrijeme, nego da se moraju sami javiti klijentu da kasne. Jer rokovi su tu da se poštuju, a ne krše.

Kako sam došla do ove pozicije? Preko raznih studentskih poslova, od podjele letaka, lijepljenja deklaracija, hostesiranja, ispomoći u administraciji. Svi ti naizgled bezvezni poslovi naučili su me prije svega radnim navikama, organiziranosti i na kraju, komunikaciji s ljudima (kupcima, dobavljačima, klijentima i kolegama). Mirno riješiti konflikt često je kompliciranije od izrade marketing strategije, a ja sam naučila odlično funkcionirati u najrazličitijim poslovnim okruženjima. I evo me s Grizlijevicma nakon stručnog osposobljavanja i poslije dva posla na poziciji asistentice u prodaji i marketingu. Iz svakog od ovih poslova sam naučila nešto što mi sada koristi: ako ne iskustvo rada u nekom programu, onda iskustvo rada s najrazličitijim ljudima i za mene najvažnije, naučila sam da je radna atmosfera, okolina i kolegijalnost ključna. Jer bez nje i brojevi kod izračuna odu u krivo, a to za nikoga nije dobro.

Ponekad uletim i na teritorij kreativaca. Nikada ne škodi pogled iz druge perspektive. I mala verbalna ogradica koja ih spriječi da klijentu predlože živu papigu na promociji u shopping centru. Čvrsta pravila i dobra organizacija nužni su za svaki biznis, pa tako i ovaj naš komunikacijski. I zato smo, na kraju, tako produktivni – puno različitih iskustava, stavova i vizija stvara bolje proizvode od isključivih ili jednostranih mišljenja. A dobar proizvod može (i mora) itekako biti u budžetu i predan na vrijeme. A ja sam tu da to osiguram. Uredska šaptačica brojevima. Brojevi i uvijek brojevi, excelice, crno na bijelo, arhivirano „da se nađe“. 🙂

Share on Pinterest

Mail marketing – 5 savjeta za bolji newsletter

Prepoznali ste da je mail marketing vrlo jednostavan i jeftin način za komunikaciju s vašim trenutnim ili potencijalnim klijentima i kupcima? Odlično. Otvorili ste profil na nekom od popularnih svjetskih online rješenja ili koristite lokalne slične aplikacije? Newsletter je lijep i pregledan. Baza pretplatnika vam je ‘čista’ u smisli da ste ju prikupili uz pristanak za slanje poruka te mogućnost odjave (opt-out)? Super, sada samo trebate ubaciti sadržaj i slati, a kupci će čitati.

Hmmm, ne ili gotovo sigurno ne.  S vremenom bi vrlo lako mogli shvatiti da vam je stopa otvaranja sve niža, a broj odjava sve veći i veći…

Zato donosimo top 5 jednostavnih trikova koji vam mogu pomoći da vežete kontakte iz baze za svoj brend i usluge te da vaše informacije zaista dođu do kupaca.

  1. Učinite ih posebnim

Kako god da ste došli do podataka i pristanka za slanje, kao uvjet za sudjelovanje u nagradnoj igri ili se korisnik sam pretplatio na newsletter putem vašeg weba jer je inicijalno zainteresiran za vaše usluge – neka se osjeća posebno zbog toga. Neka vaši pretplatnici prvi saznaju za vaše popuste ili nove proizvode, napravite posebnu akciju s personaliziranim kodom iskoristivim na blagajni ili ovisno o vašem proizvodu ili usluzi okupirajte ih zanimljivim i korisnim ‘ekskluzivnim’ sadržajem. Pripadnik povlaštene zajednice vaših pretplatnika tada će teže ignorirati vaše poruke ili se pak odjaviti s newslettera.

  1. A/B testing subjecta

Content is a King. Subject is his queen. Sadržaj je važan, ali subject ili predmet/naslov maila je još važniji ako želite da netko otvori i pročita sadržaj. Obzirom da su statistike otvaranja newslettera već odavno na strani mobilnih uređaja to znači da imate svega cca 35 znakova za zainteresirati vaše pretplatnike. Vi mislite da je baš vaša poruka ‘sexy’, a vaš kolega ili šef se ne slažu? Rješenje: koristite A/B test. Većina alata za slanje ima funkcionalnosti testiranja subjecta maila. Funkcionira jednostavno – statistika otvaranja na manjem uzorku propušta bolji subject ostatku kontakata.

  1. Segmentiranje baze

100 ljudi 100 ćudi – tako otprilike funkcionira i vaša baza korisnika. Osim ako se ne bavite baš nekim usko specijaliziranim poslom, ista poruka neće zadovoljiti sve vaše kontakte. Ako im vaše poruke u kontinuitetu nisu relevantne, počet će ih ignorirati. Danas majku dojenčeta će za 5 godina zanimati školska oprema, a fantastičan popust na pancerice i zimski asortiman sportske opreme neće puno značiti nekome tko ne skija i treba tenisice za dvoranu. Pratite statistike, ‘razbijte’ bazu na više skupina i šaljite relevantne poruke. Nije čak ni toliki problem kada muškarcu čestitate Dan žena, ali nije dobro kada nekome tko plati ljetovanje po first minute cijeni baš pred odlazak na put pošaljete još povoljnije uvjete njegovog aranžmana u last minute paketu. (ovo zadnje se zaista dogodilo jednom hotelijeru op.a.)

  1. Ne spamajte, ali i ne spavajte

Osim ako vaši kupci baš žele imati svakodnevne informacije (blago vama), ne pretjerujte sa slanjem mailova. Nitko ne zna koja je točno prava mjera te ovisi o tome kome i što komunicirate ali neke procjene stručnjaka kažu da je optimum učestalosti slanja newslettera maksimalno jednom tjedno. S druge strane nemojte niti zaboraviti na vaš mail marketing jer će se dogoditi da će kontakti zaboraviti na vas. Šaljite barem jedan newsletter mjesečno bez obzira ‘što nije sezona’. Ljudi vole navike i kada uspostavite ritam probajte ga se držati osim u situaciji kada za to imate stvarno dobar razlog (čitaj npr. stvarno dobar popust) pa će newsletter tada i sam po sebi biti čitan.

  1. Personalizirajte, ali povremeno i s mjerom

Personaliziranje (ujedno i dio točaka 1. i 2.) je jednostavan način vezanja kupaca uz brend i povećanja otvaranja newslettera. Većina alata za slanje ima mogućnost personaliziranja tako da koristi podatke iz vaše baze. Tako u subject maila možete početi s ‘Bok Ana, otvorili smo novu trgovinu u…’. Takav subject će privući veću pozornost. Vrlo lako možete postaviti slanje cool čestitke za rođendan koja se automatski šalje Ani na datum rođenja ili jednostavno po spolu čestitati Dan žena. Personaliziranje koristite s mjerom i ne prečesto, da ipak ne ‘uplašite’ svoje kontakte. Vaša osnovna poruka treba biti već dovoljno privlačna, a tu je i onih 35 znakova za privlačenje koje će smanjiti netko tko se zove Magdalena ili Dragutin. A možda imaju i nadimak te ih zapravo tako nitko ne zove.

Ovih pet savjeta naravno ne vrijede za sve industrije i situacije, ali ako u kontinuitetu upotrijebite barem tri vaš mail marketing kanal mogao bi dobiti na većoj važnosti.

Mato Rajić (digital & 360° project manager)

Share on Pinterest

Što znači biti Grizli?

Po meni, stvari su jednostavne. U prirodi je grizli medvjed, a u marketinško-komunikacijskom svijetu Grizli je klijentu medvjed. But in a good way. U prijevodu, grizemo za klijente koji se na nas mogu itekako osloniti, dati nam svoje povjerenje i očekivati veeeliki rezultat. Naravno, ponekad stvari ne idu tako glatko, no upravo zato smo ovdje – kako bi se klijenti osjećali sigurno i zadovoljno.

Svaka suradnja ili projekt, bez obzira na to koliko dugo traje, predstavlja vrtlog različitih aktivnosti u kojima moraš biti spreman za sva pitanja, imati što je moguće više odgovora i biti snalažljiv, sto na sat. U trenutku kada dobiješ klijentov brief ti si taj na koga pada sva odgovornost (no pressure 😊) i postaješ njegov oslonac. Dobavljači su tvoje produžene ruke koje u djelo moraju provesti sve ideje koje si zamislio, a s kolegama si k’o prst i nokat (kandža). Ovo je jedan od onih poslova koji iziskuju ogroman trud i predanost, a na kraju obavljenog posla osjećaš se kao da možeš napraviti baš sve. Naš zadatak je, osim ostvarenja ciljeva klijenta, ići korak dalje, dati više, jer želimo s klijentom ostvariti uspjehe gdje god nam se za to ukaže prilika.

Biti uz klijenta kada s ponosom predstavlja rezultate rasta svog poslovanja ili organizira event ili radi oglašivačku kampanju, znači da ujedno predstavlja rezultate našeg rada. Dok gledaš kako se nakon mukotrpnog rada i posla koji si obavljao jedan, dva ili više mjeseci, sve odvija onako kako je klijent to zamislio, pucaš od sreće.

Svaki klijent koji ostvari svoj poslovni ili komunikacijski cilj predstavlja neopisiv ponos za agenciju, pogotovo zato što je klijent svoje povjerenje dao baš nama. Svakim odrađenim projektom ili poslom rastemo, ali ne stajemo. Grizemo dalje i svakom novom projektu dajemo se 200%.

Grizli nije samo posao, Grizli is a way of life.

Share on Pinterest

Je li kriva medijska percepcija ili percepcija o medijima?

Mediji su senzacionalistički i pišu o nebitnim stvarima. Novinari površno obrađuju teme. Na portalima ne možete pročitati ništa pametno…

Ove izjave postale su mantra svakome tko se upusti u komentiranje medijske scene u Hrvatskoj, a i šire. Dežurni krivac za sve društvene probleme su mediji. I već u srži takvog pogleda krije se naoko nevidljiv problem – kako netko tko je toliko nevjerodostojan i nekvalitetan ima toliko moć da je uvijek na prvoj fronti kad se traži odgovornost za trenutno društveno stanje?

Nažalost, često je riječ o potpuno pogrešnoj percepciji medija, ali i neznanju njihovog funkcioniranja. Neke činjenice su manje ili više poznate, ali ne škodi prisjetiti ih se:

  • Sadržaj medija određuju njegovi čitatelji. Vrlo jasna i konkretna veza. Na što više klikate, koji sadržaj više kupujete, njega ćete i više dobivati. Jednostavna matematika.
  • Da, novinara ima sve manje, opterećenost je velika, a stres uvijek na granici ludila. Vrlo česta pojava kod svih onih koje se bave komunikacijom, pa i različitim agencijama.

Međutim, usprkos svemu, osobno smatram da se stvari itekako mijenjaju na bolje. Nedavni primjer Dore Kršul i temeljitog, istraživačkog članka o strateškim dokumentima za modernizaciju obrazovanja dokazao je upravo to. Nisu svi potplaćeni, ne kuckaju svi članke na normu i nemojmo podcjenjivati našu medijsku scenu. Novinarstvo je poziv i osobno poznajem na desetke novinara koji ga upravo tako žive.

Unazad tjedan dana do mene je došlo nekoliko različitih priča o tome kako su upravo novinari, njihova upornost i potpora pomogli da se neka važna priča pokrene, da se stvari mijenjaju i pomognu onim najugroženijima. Vjerujte, između scrolanja o prepirci Brune Šimleše i Lidije Bačić, pa i nekih vrlo kvalitetnih analiza o pozadini tog sukoba, naići ćete na članke zbog kojih ćete biti istinski ponosni što poznajete njihove autore. Znam da ja jesam. 😊

 

 

Izvor: tportal

 

S druge strane, brojni novinari odlično su prepoznali potencijal društvenih mreža. I tu ne govorim o broju pratitelja, brzom kolanju informacija, već o fokusu na stvari koje su uistinu bitne. Ja imam nekoliko favorita koje redovito pratim i ako oni o nečem pišu, znam da je stvar važna. To su oni sveprisutni opinion makeri, izraz koji mi u PR-u naprosto obožavamo. I vjerujte, greške se novinarima teško praštaju. I takvih primjera smo imali niz. U doba lako provjerljivih informacija, propusti nisu dopušteni.

Zato – birajte sadržaj, nađite novinare kojima vjerujte, pratite njihov rad i dajte im podršku. Klik po klik do novog sadržaja, bez hejta. 😊

 

Share on Pinterest