NA DRUŠTVENIM MREŽAMA NIŠTA NIJE SIGURNO, OSIM PROMJENE

Imam super copy, ali se ekipa ne tagira u komentarima. Slika je savršena, ali više lajkova na Instagramu ima mačka moje frendice. Zašto? Svi community manageri su se barem jednom ovo zapitali, dok nisu shvatili da rješenje leži u promjeni. Konstantna promjena algoritama i aktualna zbivanja utječu na interese potrošača, a naš je zadatak neprestano istraživati najnovije trendove i pronaći one na koje publika najbolje reagira. Ovo su neki koji funkcioniraju u našem brlogu:

PRVIH POLA SATA OD OBJAVLJIVANJA JE NAJVAŽNIJE

Hoće li vašu objavu vidjeti 50 ili 500 korisnika ovisi o angažmanu koji objava ostvari u prvih pola sata od objavljivanja. Uzmimo za primjer Instagram čiji algoritmi rade na principu angažmana. Odmah po objavljivanju, objava će biti prikazana malom broju korisnika. Ako objava u prvih nekoliko minuta postigne dobre rezultate, ona će ostati pri vrhu naslovne strane i tako ostvariti veći doseg. Zato lajkajte i komentirajte objave slične vašoj. Instagram broji gotovo milijardu korisnika, zanemarite li objavu u ovome vremenu, očekujte da će ostati nezamijećena.

DRUŠTVENE MREŽE NE TRPE LINKOVE

U interesu platforme je da što više korisnika ostane na platformi, dok je u vašem povećati broj posjeta na web stranici. Objava koja sadržava link bit će prikazana manjem broju korisnika, stoga će i angažman na objavi biti znatno manji. Kako pomiriti ove dvije strane? Vrlo je lako, posebno kada govorimo o LinkedInu. Izbjegavajte direktne izlazne linkove i uredite ih kao tekstualne. LinkedIn pruža mogućnost da objavu uredite nakon objavljivanja. Link zalijepite u komentar objave, a zatim ga pomoću opcije „copy link to comment“  prebacite u tijelo objave. Rezultat je povećanje dosega objave od 100% do nevjerojatnih 200%, jer algoritmi vašu objavu neće prepoznati kao prijetnju.

UPOZNAJTE SVOJU PUBLIKU I NEKA ONA UPOZNA VAS

Svjesna sam da zvuči kao klišej, ali nije. Danas nije dovoljno pratiti u koliko sati je vaša publika najaktivnija i koliko vremena provodi na društvenim mrežama. S druge strane, nije dovoljno niti da vaša publika poznaje vaše proizvode ili usluge, već da poznaje vas. Saznajte koje su vrijednosti koje vaša publika cijeni, što ih čini sretnima. Upoznajte svoju publiku s vrijednostima koje stoje iza vas i zaposlenika pričajući priče. Vjerujemo da je vaš proizvod jedinstven, pouzdan i kvalitetan, ali iza svakog proizvoda stoje zaposlenici, osobe koje su u njega uložile svoje vrijeme, znanje i trud. Uostalom, storytelling je trend koji ne jenjava, iskoristite ga.

BUDITE AKTIVNI

Razlikujte medije od društvenih medija. Mediji su televizija, radio, novine i uz informiranje, jedna od njihovih osnovnih zadaća je oglašavanje. Društveni mediji u nazivu nose svoju temeljnu odrednicu. Društvene mreže su most koji vaše poslovanje povezuje s publikom, stoga budite interaktivni. Komunicirajte, odgovarajte, družite se s vašom publikom i zapamtite da je bolje ne imati društvene mreže uopće, nego ne biti aktivan na njima.

VIDEO, VIDEO… JESMO LI SPOMENULI VIDEO?

Nedostatak vremena, gubitak koncentracije ili jednostavna činjenica da publika ne želi čitati dugačke tekstove idu u prilog video sadržaju. Prema nedavnom američkom istraživanju, minuta video sadržaja vrijedi više od 1.8 milijuna riječi. Obratite se pojedincu kojemu je namijenjen vaš proizvod, kreirajte sadržaj kojemu će se on vraćati s ciljem da pročita nešto novo i potaknite publiku na oblikovanje pozitivne percepcije o vašem klijentu. 

A koji je vaš ključ za uspješno vođenje društvenih mreža?

Share on Pinterest

Oglas za posao [1.3.2019.]

Tražimo office managera! Naš ured treba osobu koja će ga držati urednim i organiziranim, baš kao i cijeli tim. Organizacija, točnost, urednost, financije i komunikativnost su tvoje najeće prednosti? I još uz to te zanima rad u komunikacijskoj agenciji? Odlično, javi nam se na mail info@grizli.hr do 7. ožujka 2019.

Share on Pinterest
There are no images.

Instagram vs. Reality – verzija Fyre Festival

Očaravajuće slike putovanja, zabava i hrane pretvorile su Instagram u mjerilo savršenog života. Brojni influenceri neprestano nas obasipaju objavama na društvenim mrežama u kojima prikazuju svoju idiličnu svakodnevicu, stvarajući trendove koji se odlično uklapaju u suvremeno konzumerističko okruženje.

Pitate se što se može dogoditi kada se isprepletu pohlepa, neorganiziranost i tisuće milenijalaca koji silno žele doživjeti dijelić atmosfere života zvijezda na Instagramu? Vjerojatno ste čuli za skandal koji je izazvao Fyre Festival – ekskluzivni nepostojeći tulum. Nedavno objavljeni Neflixov dokumentarac – „Fyre Festival: The greatest party that never happened“ prikazuje koliko nas zapravo pažljivo isplanirani marketinški trikovi i društvene mreže mogu zavarati.

Zahvaljujući odličnoj kampanji na drušvenim mrežama, ponajprije Instagramu i Twitteru, stvorena je idilična slika luksuznog eventa. Festival je osmišljen kao jedinstveni spoj zabave, destinacije, celebrityja i glazbe. Marketinški stručnjaci angažirali su top modele da objavljuju postove na Instagramu, u javnost su pušteni vrhunski promotivni spotovi koji najavljuju događaj, a komunicirane su i lažne objave o fazi organizacije. Ulaznice su se rasprodale u rekordnom roku, a nekoliko tisuća milenijalaca potrošilo je tisuće dolara na festival koji se nije održao.

Realizacija festivala pokazala se neuspješnom jer su organizatori, unatoč upozorenjima, prekasno shvatili da je nemoguće ostvariti zacrtanu viziju. Međutim, nastavili su s lažima, ignorirajući upite korisnika i brišući negativne komentare.

Dolaskom sudionika na otok, idilična slika Fyre Festivala u trenu se srušila. Počele su pljuštati objave na Instagramu i Twitteru, prikazujući stvarno stanje – jeftine avione, poplavljene šatore umjesto luksuznih vila, nedostatak hrane i vode, a najavljivanim izvođačima i top modelima nije bilo ni traga. Prevara je rezultirala uplitanjem FBI-ja, zatvorskim kaznama organizatora i sudskim procesima protiv influencera.

Društvene mreže koje su izgradile sjajan imidž festivala preko noći su postale njegov najveći neprijatelj, pokazavši kako ne opraštaju laži. Iako je povjerenje u influencere poljuljano, svijet Instagrama nije se srušio jer ljudi silno žele doživjeti iluziju savršenstva upakiranu u najljepše filtere društvenih mreža. S obzirom na sve, navedeni bi nas događaj trebao navesti da preispitamo istinitost objavljenog sadržaja i utjecaj koji ostavlja na nas.

Photo: pixabay

Share on Pinterest

Oglas za posao (7.1.2019.)

Tražimo dizajnera! Naše ideje i riječi trebaju i privlačan vizualni oblik. Ako dobro radiš u računalnim grafičkim programima i zanima te rad u komunikacijskoj agenciji, javi nam se putem Facebook prijave ili na mail info@grizli.hr do 21. siječnja 2019.

Share on Pinterest
There are no images.

Zašto domaće tvrtke koje posluju isključivo na inozemnom tržištu trebaju PR aktivnosti i u Hrvatskoj?

Iako su poslovanje na inozemnom tržištu i usredotočenost na klijente izvan granica Hrvatske pokazatelji razvijenog poduzetničkog duha, za ostvarivanje sveobuhvatnog pozitivnog imidža u javnosti neizostavno je uključiti i lokalnu zajednicu u svoje poslovanje te aktivno sudjelovati u njezinom životu. Zahvaljujući društvenim mrežama, ciljne javnosti bilo kojeg tržišta mogu se s lakoćom informirati o djelovanju pojedinih tvrtki te utjecati na njihov ugled, međutim PR aktivnosti „na domaćem terenu“ daju sadržaj i temelj stvaranju priče o uspjehu. Evo nekoliko savjeta o uključivanju matične države u PR plan:

  • Lokalna zajednica

Obratite pažnju na potrebe zajednice u kojoj radite i živite. Sigurno ste čuli za frazu „Think globally, act locally“, pa možete razmisliti o različitim sponzorstvima lokalnih događanja, donacijama i društveno odgovornim projektima kako biste svojoj okolini pokazati da za nju i brinete. Izdvojite dio prihoda kako biste pružili lokalnoj zajednici dugoročnu dobrobit i transparentno komunicirajte svoje postupke.

  • Izgradnja dugoročnih odnosa i povjerenja

Kada su potencijalni klijenti i ulagači zainteresirani za suradnju s vama, prvo što će učiniti jest istražiti vas putem interneta i društvenih mreža. Tvrtka koja je dobro percipirana u Hrvatskoj, ostavit će snažan dojam i na inozemne klijente. Stoga redovito informirajte i educirajte domaće javnosti o proizvodima i uslugama koje nudite, projekte na kojima radite te svoje suradnike i zaposlenike, budite dostupni za medijske izjave i komentare kako biste dodatno radili na svojoj vidljivosti i prepoznatljivosti. Također, aktivirajte profile na društvenim mrežama, komunicirajte dvosmjerno, odgovarajte na upite i stvorite zadovoljnu zajednicu pratitelja. Otvorenom i kontinuiranom komunikacijom minimizira se negativan publicitet u slučaju krize, dok se proaktivnom komunikacijom uvijek možete izdvojiti od konkurencije.

  • Employer branding

Zadovoljni zaposlenici ključ su uspjeha svake tvrtke, stoga komunicirajte svoju priču kontinuirano, kroz sve dostupne kanale, kako bi i potencijalni zaposlenici znali za vas. Ne zaboravite da su zaposlenici ambasadori vaše tvrtke, stoga ih uključite u procese donošenja odluka, osluškujte njihove potrebe te svakako vodite računa i o nagradama. Ako imate mogućnost, pokušajte dodatno razviti radne uvjete te benefite za zaposlenike koji će svakako pridonijeti njihovom i vašem poslovnom uspjehu. Izgradnjom branda poželjnog poslodavca pomoći ćete odjelu ljudskih resursa u privlačenju novih zaposlenika jer je utvrđeno kako je dobar PR podrška HR-u. Komuniciranjem aktivnosti koje provodite, lokalna zajednica i ostale ciljne javnosti postat će svjesni vaše kvalitete, čime ćete stvoriti izvrsnu priliku za potencijalnim proširenjem poslovanja, ako se za to jednog dana odlučite. Neka vaša tvrtka postane primjer uspješnog gospodarstvenika koji ne zanemaruje interese okoline u kojoj djeluje, iako se bavi inozemnim klijentima.

Share on Pinterest

Oglas za posao (2.1.2019.)

Trebamo Office Managera! Organiziranost je prvi atribut u tvom životopisu i na kraju dana najviše voliš kad uspješno dovedeš sve stvari u red? Pošalji nam prijavu putem Facebooka ili na mail info@grizli.hr za Office managera do 21. siječnja 2019. ako se želiš baviti administracijom, evidentiranjem, rezervacijama, nabavom i sličnim poslovima u našem brlogu.

Share on Pinterest
There are no images.

Društvene mreže i posao

S obzirom da smo uskoro u 2019. godini, malo je vjerojatno da ne koristite nijednu društvenu mrežu. Ovisno o godinama i interesima, razlikuje se broj i vrsta, ali svatko negdje iznosi informacije o sebi, pa makar to bila mišljenja pod lažnim imenom. Što se tiče posla i društvenih mreža, najčešći savjet koji možete pročitati je da poslodavci ili kolege mogu steći loše mišljenje o vama na temelju nekih fotografija ili statusa koje ste objavili, a to svakako nije poželjno, pogotovo prije razgovora za posao. No, što očekivati kada konkretno tražite posao u komunikacijskoj agenciji?

Da, kad pošaljete svoj CV, netko će sigurno pogledati što i kako komunicirate prema javnosti – ovisno o poziciji za koju se prijavljujete. Takva provjera ustvari nije negativna strana za vas, jer možete namjerno iskoristiti svoje društvene mreže za osobni brending, gdje ćete se predstaviti javnosti kao kreativna osoba, koja prati trendove, vodi argumentirane rasprave ili svojim komentarima pokazuje znanje o nekoj važnoj temi.

Kroz korištenje društvenih mreža možete ostvariti znatnu prednost u poslovima s kojima se susreću zaposlenici komunikacijskih agencija: informirati se o pojedinim područjima ili općoj kulturi i aktualnostima u najkraćem roku, vježbati korištenje različitih opcija uređivanja fotografija ili oblikovanja teksta, pratiti djelovanje osoba od interesa (političara, novinara, influencera…), kao i ostvariti korisne kontakte. Ako ne koristite aktivno baš nijednu društvenu mrežu, prilagodba poslu u komunikacijama bit će dugotrajnija i napornija za obje strane.

Ono o čemu se ne piše često je problem s kojim ćete se vjerojatno susresti kad počnete voditi društvene mreže neke tvrtke – posao nikad nije gotov. To nije samo pitanje upita korisnika na koje trebate odgovarati ili komentara koje je potrebno moderirati, već možete doći u situaciju da ćete na društvenim mrežama provoditi previše vremena u bojazni da ćete propustiti neku informaciju ili zbog konstantne potrage za novim sadržajem. Korištenje društvenih mreža itekako može prerasti u ovisnost, koliko god si govorili da je to zbog posla ili zbog gradnje vlastitog imidža u online svijetu.

Kako spriječiti negativne posljedice, a istovremeno biti u toku? Prvenstveno, provjerite statistiku i napravite rezove!

Statistike na mobilnim uređajima ili kroz neke aplikacije koje prate rad na uređajima mogu biti odlično sredstvo osvještavanja pretjerane upotrebe interneta. Naš primjer: vrijeme uporabe zaslona u proteklih tjedan dana kod content creatora je 22 sata i 37 minuta za društveno umrežavanje, 8 sati za zabavu i 3 sata za ostalo – prednjači Instagram sa 7 i pol sati. Tu, naravno, nije uračunata statistika s računala, stoga je taj broj sigurno barem dvostruko veći. Isto tako, u tom periodu zabilježeno je 401 podizanje mobitela i 1864 primljene obavijesti.

Ti brojevi bili bi puno veći da se, prema prijašnjim statistikama, nisu napravili određeni rezovi. U ovom slučaju, deaktiviran je osobni Twitter profil, koji je prednjačio u statistici upotrebe. Ovisno o vašoj poziciji, možete razmisliti o odlasku s mreža koje vam ne donose korist, a veliki su potrošači vremena. U konkretnom primjeru brisanja Twittera, informacije su još uvijek na dohvat ruke s poslovnog profila, preostaje više vremena za interakciju s istog te se minimizira vrijeme do tada potrošeno na objavu nasumičnih misli – na stranu nedostajanje jačanja ega na fejvovima.

Također, izbrišite neke od aplikacija s mobitela, ako se već ne želite posve deaktivirati. Naime, često se može dogoditi da „u odmoru“ od laptopa uzmete mobitel i iste stvari radite na manjem ekranu. LinkedIn na mobitelu stvarno nije nužan, osim ako ste poslali 50 molbi za posao, pa provjeravate odgovore gdje god se nalazite. Odredite i vrijeme offline, kad ćete maknuti sve uređaje dalje od sebe, na par sati, dan ili dok ne dovršite neki zadatak, kako ne biste dolazili u napast neprestanog dizanja ekrana. Ako vodite društvene mreže, dogovorite s kolegama vremena dežurstva, kako ne biste morali stalno provjeravati komentare i poruke.

Share on Pinterest

Oglas za posao (27.11.2018.)

Grizli traži asistenta u marketingu! Zanima te što je PR, kako unaprijediti komunikaciju brendova na društvenim mrežama, advertising i rad u dinamičnom okruženju? Pošalji nam svoj CV na info@grizli.hr do 10. prosinca 2018.!

Share on Pinterest
There are no images.

POVIJEST ODNOSA S JAVNOŠĆU

Posljednjih se godina uglavnom govori o suvremenim kretanjima u struci ili trendovima za iduću godinu, a blogovi se praktički uopće ne bave povijesnim aspektom. Sasvim razumljivo, ako uzmemo u obzir sve brži razvoj tehnologije i protok informacija, kao i potrebu za adekvatnim odgovorom na sve te suvremene izazove. Ipak, nije zgorega povremeno baciti pogled u prošlost i sagledati kako je nešto nastalo i razvijalo se kroz vrijeme. Ako već ne zbog one Ciceronove – Povijest je učiteljica života, onda barem zbog niza zanimljivosti koje se mogu pronaći. Ovaj tekst, preuzimajući rizik da ga se označi da je demode, ukratko prikazuje povijest odnosa s javnošću.

Ciceron je spomenut već u prvom odlomku teksta i to ne bez vraga. Počeci određenih oblika odnosa s javnošću sežu u antičku Grčku i Rim, ali to smo, kao i kod brojnih drugih stvari, mogli i pretpostaviti. Naravno da se ne radi o odnosima s javnošću u suvremenom smislu – više su to upute o dobroj komunikaciji i javnom nastupu u djelima Platona, Aristotela, Cicerona, Tacita i drugih. Ako mislite da političari imaju potrebu oblikovati javno mišljenje ili popravljati svoj imidž tek odnedavno, onda se jako varate. Antički državnici, često vješti govornici, uvidjeli su važnost svoje reputacije među narodom pa su govorima nastojali učvrstiti svoj ugled i utjecaj.

Važnost PR-a uvidio je i Napoleon, zbog čega je osnovao Ured za oblikovanje javnog mnijenja, čija je glavna zadaća bila kreiranje političkih trendova prema njegovim željama te analiza brojnih situacija dobrog ratnog komuniciranja kroz povijest.

Većina autora smatra da se sam termin odnosi s javnošću najprije upotrebljavao u SAD-u , odakle se proširio i na ostale zemlje. Naime, odnosi s javnošću pojavili su se u Americi tijekom Američke revolucije. Ako se pak gleda s korporativnog aspekta, prvi odjel odnosa s javnošću utemeljen je 1889. godine u kompaniji Westinghouse sa svrhom promocije revolucionarnog sustava izmjenične struje. Da, radi se o Teslinom sustavu izmjenične struje i tvrtki koja ga je podupirala.

Početak 20. stoljeća označio je osnivanje prvih specijaliziranih tvrtki i agencija za odnose s javnošću. Prva tvrtka za promidžbu koja se može smatrati pretečom današnjih tvrtki za odnose s javnošću utemeljena je u Bostonu 1905. godine, kada je skupina mladih osoba osnovala Ured za publicitet (The Publicity Bureau). Prva takva njujorška tvrtka zvala se Parker & Lee, prema dvojcu koji je uspješno vodio kampanju Theodora Roosevelta. Tijekom Prvog svjetskog rata, američki predsjednik Woodrow Wilson, svjestan važnosti javnog mišljenja, utemeljio je Odbor za javno informiranje sa svrhom mobiliziranja javnog mišljenja za potporu ratnom angažmanu, jer su mišljenja o tome bila skroz podijeljena.

Nakon rata odnosi s javnošću brzo se šire i razvijaju te se pojavljuju u državnim ustanovama, poslovnim organizacijama, pokretima radništva i društvenim pokretima. Prvi kolegij iz odnosa s javnošću, što se tiče sveučilišne razine u SAD-u , počeo je 1923. na Odjelu za novinarstvo Sveučilišta u New Yorku, a vodio ga je Edward Bernays, pionir ove struke i po mnogima „otac odnosa s javnošću“. Bernays je i autor prve knjige iz ovog područja – „Kristaliziranje javnoga mnijenja“. U toj knjizi iz 1923. godine, prvi put se uvodi termin savjetnik za odnose s javnošću (public relations counselor). Poznata je njegova PR kampanja Baklje slobode (Torches of Freedom), koju je 1928. radio za American Tobacco Company s ciljem populariziranja pušenja kod ženske populacije na javnim mjestima. Krasno – rekli bismo danas, ali tada je to služilo emancipaciji žena i, naravno, većim prihodima tvrtke American Tobacco Company.

Predsjednik Franklin Delano Roosevelt osnovao je u lipnju 1942. godine Ured za ratno informiranje, a zanimljiv je podatak da je tijekom Drugog svjetskog rata oko 75.000 ljudi u Americi prošlo obuku iz odnosa s javnošću. Još zanimljivije je pratiti korištenje PR-a tijekom Vijetnamskog i Zaljevskog rata. Dok se Vijetnamski rat spominje kao prvi rat u kojem se moglo slobodno izvještavati o ratnim zbivanjima, tijekom Zaljevskog rata američka vlada odabrala je drugačiji pristup ograničivši novinarima pristup informacijama. Rekli bi – na greškama se uči!

U drugoj polovici 20. stoljeća potiče se profesionalizacija odnosa s javnošću te nastaju brojna profesionalna udruženja. Razdoblje suvremenih odnosa s javnošću počinje od sredine 1960-ih. S globalnom informatizacijom dolazi do bržeg i kvalitetnijeg komuniciranja, a o razvoju visoke tehnologije da i ne govorimo. U konačnici, tome smo svjedoci i danas.

Što se pak tiče razvoja PR-a u Hrvatskoj, sve je počelo 1964. godine kada je otvoreno radno mjesto PR menadžera u hotelu Esplanade. Namjera je bila potaknuti odnose između hotela i okružja te utjecati na okolinu. Četiri godine kasnije, koprivnička Podravka zaposlila je u Sektoru za prodaju posebno zaduženu osobu za odnose s javnošću . Pored hotela Esplanade i Podravke, svakako treba spomenuti i cavtatski hotel Croatia, u kojem odnosi s javnošću funkcioniraju još od 1973., hotel Inter-Continental koji odnose s javnošću dobiva 1974., hotel Solaris Šibenik (1980.) te hotel Belvedere iz Dubrovnika (1984.). Praktički je nemoguće ne primijetiti da su prve aktivnosti PR-a u Hrvatskoj vezane uz hotelijerstvo, odnosno turizam.

Ako Edwarda Bernaysa smatramo pionirom PR-a u svijetu, onda je to u Hrvatskoj Eduard Osredečki, autor prve hrvatske knjige o odnosima s javnošću – „Odnosi s javnošću – Public Relations“. Osredečki navodi da se posao osoba zaduženih za odnose s javnošću u počecima sastojao od nabave, sistematizacije, arhiviranja i distribucije fotografskih materijala, objavljivanja biltena i novina poduzeća, promocije knjiga i likovnih izložbi u prostorijama poduzeća, povremenih pisanih informacija i konferencija za novinare te izravnog informiranja posjetitelja poduzeća, a s vremenom se obujam posla proširio, u skladu s razvojem tehnologije i potrebama suvremenog svijeta.

Iako ovaj tekst nije dao recept za PR poteze u 2019., ipak neće biti potpuno beskoristan ako si postavimo jednostavno pitanje – mogu li se povući kakve poveznice s događajima i potezima iz povijesti odnosa s javnošću ili je danas PR potpuno drugačiji?

Možda se potom rodi i poneka ideja za 2019. godinu.

 

 

Više: Tomić, Z. (2008). Odnosi s javnošću, teorija i praksa. Zagreb: Synopsis.

Share on Pinterest