Zašto ljudi imaju problema s Kim Kardashian?

K kao Kim, K kao KKW, K kao Kardashian.

Postoje li još uvijek ljudi koji nisu čuli za Kim Kardashian? Možda na Saturnu.

Od parfema, kozmetike, video igrice, reality showa koji se vrti više od 10 godina, suradnje s poznatim dizajnerima, trenerima… Kim je došla do netto vrijednosti od 175 milijuna dolara.* Ne, u ovom blogu neću pisati koja je tajna njezinog poslovnog uspjeha, ali ću se dotaknuti njezinog utjecaja kojeg je ostavila svojom pojavom i poslovnim projektima.

Igrom slučaja, Kim nije samo postala poznata zbog videa s bivšim dečkom, reperom Ray J-em, već povijest cijele obitelji ide dalje u prošlost. Globalno poznati slučaj Nicole Simpson Brown i Rona Goldmana, za čije je ubojstvo optužen i oslobođen O.J. Simpson, donijele su slavu i njezinim roditeljima – Robertu Kardashianu (bliskom prijatelju O.J.-a i jednom od odvjetnika na njegovom suđenju) i Kris Jenner (najboljoj prijateljici od Nicole Simpson Brown).

Kada se cijeli slučaj malo utišao, Kim je već bila najbolja prijateljica s poznatom nasljednicom Paris Hilton kojoj je slagala ormar. Korak po korak, uslijedila su druženja, prijatelji i veze koje je mama Kris Jenner pažljivo plasirala medijima, sve dok u njih nije procurila i sporna snimka s bivšim dečkom. Nakon toga, Kim se život okrenuo ravno u bogatstvo.

Krenulo je reality showom Keeping up with the Kardashians, a sada posjeduje vlastitu make up liniju KKW, nekoliko parfema, video igrice te uspješno promovira modnu liniju Yeezy (čiji je dizajner njezin suprug Kanye West, također poznati glazbenik).

Društvene mreže iskorištava do maksimuma – ukupno je na Facebooku, Instagramu i Twitteru prati više od 203 milijuna ljudi, krasila je naslovnicu poznatog poslovnog magazina Forbes, nedavno je osvojila i CFDA influnecer award (Council of Fashion Designers of America) te održala susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom raspravljajući o reformi zatvorskih kazni. To je sigurno više od nekih njezinih poznatijih kolega.

Rasizam, policijsko nasilje, problem beskućnika, surogat majčinstvo… samo su neke od tema koje komentira u svom realityju, ali i kroz brojne druge platforme.

Kim je također osoba koju kritizira apsolutno svatko – ili je vole ili je ne vole, ne postoji baš nitko tko je ravonodušan. No, bilo kako bilo, svaki poslovni potez koji povuče, ona niže uspjehe. Je li onda pravedno reći da ne radi ništa i da je poznata bez ikakvog razloga? Zašto se niti jednu drugu zvijezdu toliko ne kritizira kada osnuje svoj brand nekog proizvoda ili krene u poslovne vode? Zašto druge zvijezde ne koriste na takav način svoju slavu? Aha, oni su ipak poznati iz nekog razloga, poput glume ili glazbe.

Ali upravo u tome i jest čar američkog tržišta – možeš postati slavan kada i kako želiš, ali nisu svi slavni svoj uspjeh stvorili na nekim tako umjetničkim temeljima. Zašto su primjerice poznate Kate Middleton ili Meghan Markle? Prije udaje za svoje prinčeve, nisu medijima bile toliko zanimljive, čak niti Meghan koja je bila glumica. Uzmimo primjer bezbrojnih reality showova poput WAGS-a (Wife and girlfriends of sport stars) u kojem se doslovno radi o zaručnicama, suprugama i djevojkama sportskih zvijezda, koje pogodite, ne rade ništa.

Imamo primjer i ostalih emisija i programa u kojima se konstantno pumpa sadržaj, na temelju kojeg se rađaju influenceri, voditelji, model i celebovi čija slava traje kraće od utakmice hravtske nogometne reprezentacije. 🙂

Koji je onda krimen Kim Kardashian koja je postala poznata zbog roditelja i bivšeg dečka, te nakon toga s obitelji krenula u vrlo uspješne poslovne vode? Kroz svoje projekte pomogla je nebrojenim ljudima koji su zahvaljujući njoj ostvarili osobne uspjehe (dizajner Olivier Rousteing iz modne kuće Balmain, make up artist Mario Dedivanovich, frizeri, dizajneri, asistenti i brojni drugi). Upravo je Mario naveo kako mu je netom prije nego je trebao pokrenuti suradnju s Kim, menadžer rekao kako s njom nikada neće uspjeti. Zašto?

Da je kojim slučajem Kim muško, bi li i dalje bila tako omražena među poznatima? Čemu toliko hejta za ženu koja se razumije u biznis?

Zašto sam htjela napisati ovaj mini blog o Kim? Moć medija je ogromna i ima strahovit utjecaj na ljude, a život medijski eksponiranih ljudi (čime god se oni bavili) stvarno nije lagan. Žeim reći kako komentari poput ‘Zašto je Kim poznata, ta ništa u životu nije napravila’ i ‘Ta glupača ne zna ništa osim skidati se gola’ ne drže vodu. Ako mislite da je lagano doći do vrijednosti od 175 milijuna dolara jednostavno, dok vas na tom putu svi podcjenjuju, diskriminiraju iz xy razloga i moraliziraju, pokušajte sami stvoriti makar stoti dio tog iznosa. Nije tako lagano, zar ne?

Stop hating and star learning!

* Izvor: http://time.com/money/4950313/kardashian-net-worth/

Photo: Getty Images for ABA

Share on Pinterest

Zašto reći „DA“ LinkedInu?

„Najbolje što u životu možete očekivati je dobra šansa.“ – tvrdio je njemački filozof Arthur Schopenhauer, dok je njegov suvremenik, John D. Rockefeller, bio uvjeren da je ključ za uspjeh obavljanje pravih stvari i osiguravanje da za njih saznaju pravi ljudi.

Najbolje mjesto za dobre prilike i samoprezentaciju svakako je LinkedIn. Prosječni korisnik na ovoj mreži provede 17 minuta mjesečno, stoga možemo zaključiti da je za dobru priliku potrebno uložiti malo dragocjenog vremena. LinkedIn je najveća profesionalna društvena mreža, zato smo se davno trebali odmaknuti od pitanja trebamo li ju uopće koristiti te se fokusirati na iskorištavanje punog potencijala platforme. Isto tako, LinkedIn je vrijedan resurs ukoliko tražite posao, zaposlenika ili želite proširiti svoje profesionalne veze, a od mnoštva društvenih mreža, ova je namijenjena samo za poslovne kontakte.

LinkedIn ima 546 milijuna korisnika u 200 zemalja, od kojih je 51 posto fakultetski obrazovano, a broj korisnika svake se sekunde povećava za dva. Nadalje, trenutno se na mreži nudi preko 11 milijuna aktivnih oglasa za posao, a 57 posto tvrtki u svijetu ima LinkedIn profil putem kojeg traži zaposlenike.  Naime, posljednje statistike pokazuju kako je zapošljavanje putem LinkedIna u Americi skočilo za 19,8 posto u travnju 2018. godine u odnosu na travanj 2017., a ovaj način zapošljavanja sve je popularniji i u drugim zemljama. Također, samo je u 2017. godini 122 milijuna korisnika pozvano na intervju putem LinkedIna, a 35,5 milijuna ljudi dobilo je posao na ovaj način.

Dobar primjer je Elliott Bell, direktor marketinga u tvrtki The Muse, koji se, inspiriran predavanjem sadašnje šefice Kathryn Minshew, odlučio prijaviti za posao u njihovoj tvrtki. Zahvaljujući dobrom informiranju putem LinkedIna i upečatljivoj poruci, Elliott je dobio posao iz snova i dokazao da je LinkedIn izvrstan način za povezivanje s poslodavcem.

Što se tiče Hrvatske, 540,000 ljudi i 4,300 tvrtki ima profil na LinkedInu. Obrazovne institucije također idu u korak s vremenom pa ih je čak 19 pristupilo ovoj društvenoj mreži. Ako uzmemo u obzir broj korisnika u Hrvatskoj, možemo zaključiti da se radi o lijepoj brojci od 13 posto ukupnog broja stanovništva. Brojka je zadovoljavajuća, ako uzmemo u obzir lošu demografsku sliku Hrvatske te omjer od 1,16 posto zaposlenih na jednog umirovljenika.

Ipak, poražavajući je podatak da se na LinkedInu u Hrvatskoj nudi samo stotinjak oglasa za posao, a sudeći po sadržajima koje Hrvati objavljuju važnije im je, čini se, prezentirati mjesta koja su posjetili nego sebe same. S druge strane, Hrvatske su tvrtke i dalje fokusirane na samoprezentaciju, a ne na traženje zaposlenika.

Stoga, kako bi se istaknuli i stupili u kontakt s poslodavcem, osim što kvalitetno ispunite svoj profil, važno je da budete aktivni u vama relevantnim grupama jer na taj način možete ostvariti vrijedna poznanstva. Pisanje vlastitog bloga na LinkedInu omogućit će vam da predstavite svoje poslovne uspjehe profesionalcima i stručnjacima na polju koje vas zanima, ali i da prezentirate svoje sposobnosti i način razmišljanja o temama koje se tiču vaše struke. Do novih prilika možete doći i dodavanjem ljudi koje ne znate, a voljeli biste raditi za njih jer nikada ne znate tko može biti vrijedan kontakt.

Na kraju, kako raste popularnost LinkedIna u Hrvatskoj, moguće je pretpostaviti da će zapošljavanje putem njega zaživjeti kao i u ostalim zemljama, a dok do toga dođe, svakako je dobro imati kreiran profil. Isto tako, ključno je da pojedinci i tvrtke prepoznaju LinkedIn kao novi poslovni alat za oglašavanje, razumijevanje različitih industrija, izvor talenata i odličnog sadržaja, a prije svega za samoprezentaciju.

 

Share on Pinterest

Zašto je targetiranje važno u Facebook oglašavanju?

Ovaj blog je tu kako bi objasnio zašto je potrebno posvetiti mnogo pažnje društvenim mrežama te zašto to nije samo usputan posao. Sada je gotovo svaka druga objava na Facebooku sponzorirana. News feed već dugo nije mjesto pratimo što rade naši prijatelji, već usputno pratimo ono što rade različiti brandovi, klubovi, influenceri, bendovi, pjevači, glumci ili pak što pišu portali koje pratimo. Razlog je samo taj da nas se zatrpa informacijama i stranicama koje smo označili „lajkom“, pa da nam na temelju toga mogu što bolje plasirati oglase koji će nas „zanimati“.

Postoji mnogo savjeta i parametara prema kojima se postavljaju oglasi, ali fokus ćemo ovog puta prebaciti na interese. Odavno su oglasi postali savršen način kako na nonšalantan i jednostavan način plasirati proizvod ili uslugu. Community manager, a danas vjerojatno i jedan Facebook laik, zna da je dobro targetiranje oglasa ključno. Baš iz tog razloga prije samog postavljanja oglasa potrebno je vrlo dobro provjeriti kako, kome i s kojim se vizualom objavljuje određeni oglas. Način objave oglasa ovisi o proizvodu ili usluzi koja se nudi i potrebno je  dobro istražiti kojoj ga publici želimo predstaviti i tome prilagoditi postavke oglasa.

Viralan post uz dobar target

Na stranici jednog klijenta komuniciramo aktualne teme usko vezane uz njihov posao, ali objavljujemo i zabavan sadržaj. Odlučili smo dokazati koliko targetiranje može biti važno pa smo vizual objavljen na stranici klijenta potom objavili kao „Case study“ na Grizli Facebook pageu, a rezultati su pokazali svoje. Objavljen je vizual UNO karte koji prikazuje određenu situaciju iz igre, a u opisu objave pozvali smo korisnike da označe one koji su doživjeli sličnu situaciju.

Objava je oglašena na 4 dana, uloženo je oko 120 kuna, a određena je ciljana skupina od 18 – 50 godina s interesima prema igri, sportu i društvenim igrama, na području cijele Hrvatske. Doseg objave bio je 274.681, a broj reakcija je bio čak 9.202.

Identičan vizual stavljen je na društvene mreže Grizlija, s namjerom da bi se dokazala razlika u rezultatima pri stavljanju drugačijih interesa. Postavljen oglas imao je druge interesne skupine i opis vizuala.  Ova UNO karta bila je oglašavana na 3 dana, uz ulog od 80 kuna. Određena je skupina od 18 do 50 godina, s interesima prema digitalnim medijima, društvenim mrežama, marketingu, odnosima s javnošću i influencer marketingom, na području cijele Hrvatske. Doseg objave bio je 11.980, a broj reakcija bio je 335.

Razlika je itekako vidljiva? Upravo je pomno i ciljano targetiranje pokazalo tu razliku u rezultatima. Prva objava vrlo brzo postala je viralna i kroz idućih mjesec dana stigla do korisnika u susjednim zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine, stoga je brojka brzo narasla do 274.681, dok u našem slučaju kao „Case study“ objave, gdje su ciljane osobe s interesima u PR, oglašavanje, društvene mreže, digitalne medije i marketing, doseg je ostao na 11.980.

Vrlo lako potvrdili smo sami sebi, pa i svima koji se služe Facebook Ads managerom, kako kampanje i oglase treba prilagođavati, optimizirati, iskorištavati opcije koje nam sama društvena mreža nudi, biti upoznat s novim trendovima i savjetima na društvenim mrežama, a na poslijetku ne bacati svoje (ali i klijentove novce) uzalud.

Share on Pinterest

Lobiranje u komunikacijskoj industriji

Što vam prvo padne na um kad čujete riječ lobiranje? Vjerojatno prva pomisao većine jesu internacionalne korporacije, svote novca od kojih vam se zavrti u glavi, političke zakulisne igre i Remy Danton iz serije House of Cards. Koliko god uzbudljivo bilo pratiti intrige u hodnicima Capitol Hilla, stvarnost je doista miljama daleko. Usporedivo je s očekivanjem da sve novinarke nose Manolo Blahnik štikle i imaju rezervni stan ako im treba tišine za rad. Kada u komunikacijskoj agenciji spomenemo riječ lobiranje, većinom mislimo na ovo – ako imate neku temu je zanimljiva, želite za nju zainteresirati što više drugih ljudi.

Primjerice, saznali ste za studentski projekt o interkulturalnoj suradnji, za koji smatrate da može značajno doprinijeti dijalogu i uključivanju različitosti u vašoj lokalnoj zajednici. Pretpostavka je da studentska organizacija nema veliki budžet za oglašavanje ili ga čak nema uopće, što nije neuobičajeno kod volonterskih projekata. Ipak, držite da je važno da što više ljudi sazna za njihovo djelovanje i uključi se u planirane aktivnosti. Onda na scenu nastupa lobiranje.

Kako bi informacija o vremenu i mjestu radionice došla do ciljane skupine, morat ćete prvenstveno što više pojedinaca uvjeriti da na svojim društvenim mrežama podijele detalje inicijative i raspored susreta. Isto tako, zainteresirane za širenje poruke potrebno je pronaći i u medijima. Potom želite obavijestiti udruge, zajednice i pokrete sličnih interesa da se uključe, a nije naodmet pronaći i tvrtke koje mogu financijski doprinijeti projektu. Konačno, da bi se u društvu nešto počelo poticati i  primjenjivati, na svojoj strani želite i neku političku opciju, pripadnike mjesnog odbora i druge koji će inicirati, primjerice, donošenje propisa kojim svi tražitelji azila imaju pravo dobiti besplatnu poduku o lokalnim običajima zemlje u kojoj čekaju rješenje svoje situacije.

Ovisno o vašem cilju i području za koje lobirate, tijek vaših postupanja bit će sličan prodaji – uvjeravat ćete nekoga da želi uložiti svoje vrijeme, novac ili energiju za „vašu stvar“. Vrlo je vjerojatno da ćete se pritom, kao i u prodaji, suočiti s odbijanjem i to ne uvijek na najpristojniji način. Stoga, prije nego se upustite u ovakav pothvat, dobro proučite činjenice kojima možete baratati i pripremite ključan razlog za svaku ciljnu skupinu zašto bi se trebala uključiti, a poželjno je i da prigrlite mindset kako ništa ne „uvaljujete“, već nekome pružate mogućnost da se aktivira na potencijalno zanimljivom ili korisnom području. Ne skrivajte vlastitu korist, no naglasite što osoba kod koje lobirate dobiva ako vas podrži.

Kao i kod svih drugih vještina, jedino vježbom možete usavršiti sposobnost uvjeravanja. Internet je, naravno, pun resursa koje možete iskoristiti da biste se lakše i uspješnije upustili u lobiranje. Nije loša ideja ni pronaći mentora koji će vam pomoći svojim savjetima. Samo nemojte uzore tražiti u likovima popularnih serija, jer fikcija često ne poznaje poraz, a na greškama ćete se najbrže razviti u uspješnog lobista.

 

Photo credit: Cartoon Network

Share on Pinterest

Zašto su najviše pozicije rezervirane za muškarce?

U poslovnom svijetu, pogotovo komunikacijskoj industriji, zaposleno je mnogo žena. O njima se pišu inspirativni članci, u intervjuima dijele tajne svog uspjeha, društvene mreže vole njihove savjete i uvijek su sređene za svaku priliku. No, u tim tekstovima ne piše da te žene nisu na rukovodećim pozicijama. Osim toga, što se više odmičemo od medija, komunikacija i marketinga, sve je manje žena na dobrim pozicijama i sa zadovoljavajućim uvjetima rada. Ustvari, dovoljno je pogledati listu sto top hrvatskih menadžera mlađih od 40 godina i odmah se primjećuje apsurdan nesrazmjer muških i ženskih imena.

U nedavno objavljenom izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu stoji da se, od razdoblja recesije, najveći broj pritužbi odnosi na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 52 posto (povećanje za 10 postotnih bodova u odnosu na 2016.). Dakle, ne samo da se u Hrvatskoj situacija ne poboljšava, već se neravnopravnost produbljuje. Žene čine većinu nezaposlenih, 57 posto, te se i dalje zapošljavaju u manjoj mjeri u odnosu na muškarce svih dobnih skupina i svih razina obrazovanja. Evidentno je iz tih podataka da se muškarcima pri zapošljavanju daje prednost, a još uvijek se može čuti kako se ženama na razgovoru postavljaju pitanja o djeci i planiranju trudnoće. Istek ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavci vrlo često koriste kao izgovor kako ne bi morali zadržati u radnom odnosu radnice koje koriste rodiljna prava.

Žene čine većinu u potplaćenim sektorima. Većinu čine kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Nailaze na „stakleni strop“ –u upravama ima 15 posto žena, a 20 posto u nadzornim odborima d.d., kaže izvješće crno na bijelo. Jaz u plaćama je oko 11,3 posto. Zašto je to tako danas u Hrvatskoj? I bolje pitanje – što možemo učiniti da tako više ne bude?

Prvenstveno, trebamo što više pričati o tome, na temelju statističkih podataka i istraživanja. Nitko ne smije imati priliku reći da žene nisu diskriminirane u poslovnom svijetu. Učinimo ove podatke općepoznatim. Potom, jasno i glasno zahtijevajmo provođenje zakona, u svakom slučaju i tražimo nadležne institucije da reagiraju na svaku sumnju u diskriminaciju. Ne trebaju nam povlastice. Treba nam samo jednak tretman pri jednakoj razini obrazovanja i jednakom učinku. Što više poslodavaca uvidi da neopravdanim postupcima samo demotiviraju žene u svojim poduzećima i time si stvaraju poslovnu štetu i izlažu se kaznama, to ćemo prije raditi u zdravijoj okolini i biti spremni na veće uspjehe – muškarci i žene zajedno.

Share on Pinterest

Da je influencer biti lako, influencer bi bio svatko!

Influencer – A makeup, hairstyle, or fashion blogger who is instafamous only on Instagram or buys “followers” and “likes” and gets free products from companys who fall in their trap of fake fame.

Tako kaže definicija najpoznatijeg modernog online rječnika – urban dictionary. Ipak, pojam influencera nije tako banalan, ne svodi se samo na kozmetičke proizvode i slatkog prikaza života putem Instagrama. Biti influencer danas je puno više, no o tome malo kasnije. Čak smo stigli do toga da nam rječnik uopće nije potreban kako bismo znali što je influncer. Radi se o pojmu koji se toliko rasprostranio na apsolutno svim tržištima, postao poznat svim generacijama i na kraju postavio se čak kao status zanimanja. Postali su nezaobilazna točka pri promoviranju novog proizvoda neke tvrtke, pa je vrijeme da napišemo koju riječ više o tome zašto i kako su važni te kako je krenula cijela influencer priča.

Instagram fotka više nije samo ono što je bila prije – obična fotka kojom želimo pokazati što radimo, gdje smo ili s kim se družimo. Ona sada postaje prozor u prodajnu ponudu pojedine tvrtke. Bila ona vezana uz tave za palačinke ili puder koji je osoba stavila na sebe – proizvodi su tu da bi kroz neuobičajen način oglašavanja i promocije, stigli do potrošača. Kako su Facebook i Instagram mijenjali algoritme, tako su se polako stvorili drugi načini i potrebe kako plasirati proizvod krajnjem korisniku – kroz „obične“ ljude, kroz njihove profile, kroz njihove rutine i kroz njihove vlastite priče.

Baviti se tim poslom vanjskom promatraču (i hejteru svega novog i drugačijeg) naoko izgleda jednostavno i banalno, ali zapravo iza osobe koja na svojim profilima broji preko desetke tisuće, pa i stotine tisuće pratitelja (da ne govorim o milijunima) iza sebe ima cijelu mašineriju ljudi koja se bavi tim poslom.

O influencerima i samom fenomenu može se pričati zauvijek, no zaključak je sljedeći. Oni su izrasli upravo iz prethodnog hita „bloganja“. Dan danas mnogi influenceri i dalje vode svoje blogove ili pak, kako je to moderno danas, video verzije – vlogove.

Prva influencerica – Chiara Ferragni

Dotaknut ću se začetnice i zvijezde vodilje, a danas jedne od najutjecajnijih i najpoznatijih mladih osoba na svijetu – Chiare Ferragni.

Osoba čiji Instagram profil broji preko 12 milijuna pratitelja diljem svijeta, a čije bogatstvo broji milijune i milijune. Chiara je započela svoju karijeru prije 9 godina, kao i svi ostali influenceri danas – pišući blog i slikajući se sa „skupljim“ krpicama u svojem dvorištu ili nekim zanimljivim lokacijama. Pošto tada to nitko nije radio, blog je kroz godine skupljao sve više i više zainteresirane publike, a s time su dolazile i ponude dizajnera za suradnje. Ubrzo je oko sebe skupila tim koji se bavio njenim blogom, a blog je naravno prerasao u pravu web stranicu koja je nudila mnoštvo različitog sadržaja – od trendova u modnom svijetu, do raznih destinacija za putovanja. Popularnost je rasla, a proporcionalno je raslo i njeno bogatstvo, pa je 2015. godine uvrštena u Forbesovih „30 under 30“. Godine rada stvorile su joj i vlastiti modni brand i otvaranje dućana. Blog joj je, kao odskočna daska, pružio enormno carstvo koje sada ima sa svojih nepunih 31 godinu, a iza sebe tim preko 30 ljudi koji svakodnevno radi na njenom imidžu.

Upravo na primjeru Chiare možemo promatrati danas sve influencere, no opet, Instagram je donio novi val „pozantih faca“. Zaključiti možemo da je potrebno vrijeme da osoba od sebe napravi brand, ali i velika svota novca – pogotovo u današnje vrijeme kada se naplaćuje svaki Insta i Facebook klik. No kada se priča stvori,  može se postići mnogo toga.

Što znači biti influencer?

Influencer zapravo jest osoba koja svojim stilom života, stavovima, načinom razmišljanja, ponašanjem, utječe na druge osobe. Svakodnevno fotografiranje svog života, namještanje svakog pramena kose, raspoređivanja stvari na stolu za odličnu Insta fotku kada konobar donese savršeno vrući biftek na stol, promatranje koliko se ljudi kreće u pozadini gdje će se opaliti slika, samo je nekoliko svakodnevnih radnji na koje jedan influencer mora pripaziti. Da ne govorim o vlastitom izgledu i odjevnoj kombinaciji, o tome kako je ispala glazura na kolaču koji se treba prezentirati, jesu li ipak prekasno slikati tulipane treći dan otkad stoje u vodi, hoće li osvjetljenje za dobru fotku biti dobro na zamišljenom mjestu na putovanju. Sve su to moderne muke koje instagrameru život znače. Svaki follower, svaki like, svaki komentar izboren je trudom koje je on uložio u tu sliku. Naizgled samo običnu sliku, a zapravo pomno promišljen manevar.

Upravo su zato zanimljive tvrtkama i upravo zato su oni danas prva stanica svakog tko se želi oglašavati. Caka je „samo“ u tome da prodajni post i proizvod u njemu trebaju biti nonšalantno, realno i simpatično uključeni u priču – zvuči „jednostavno“, zar ne? Ipak, u toj domeni u pomoć uskaču agencije i stručni ljudi koji se time bave, tako da cijela priča koju influencer „prodaje“ postaje besprijekorno ispeglana. Ali o instagramerskim cakama, ciframa po postu, najpoznatijim facama i fenomenu vlogera, neki drugi put.

Share on Pinterest

Pet grešaka pri vođenju društvenih mreža

Vođenje društvenih mreža za vlastitu tvrtku ili klijenta uvelike se razlikuje od uređivanja osobnog profila, što mnogi zaboravljaju u naletu drugih, „ozbiljnijih“ poslovnih obaveza. Sve društvene mreže zahtijevaju posvećenost i strukturirano planiranje uz analizu. One nisu usputni zadatak koji se odrađuje „jer svi imaju Facebook page“. Bolji reach i objave koje doista pomažu prodaji ili jačanju imidža ne dolaze slučajno, a ovo je pet grešaka koje lako možete ispraviti kako biste unaprijedili sadržaj koji objavljujete:

  1. Izražena subjektivnost

Na osobnom profilu možda dobivate puno likeova na GoT referencu ili smiješnu fotografiju sa psićima. To ne znači da će ciljna publika nekog pagea dijeliti istu ljubav prema vašim interesima, već samo da se privatno družite s ljudima sličnih zanimacija. Ako tvrtka čiji profil vodite svojim objavama na Instagramu želi privući, primjerice, žensku tinejdžersku populaciju, nećete odabrati citate Carrie Bradshaw ispisane zlatnim slovima. Ta publika nije odrastala uz omiljenu newyoršku junakinju i njene cipele, pa nećete postići željeni engagement. Istražujte – vašu ciljnu publiku, njezine interese i reakcije.

  1. Ignoriranje upita

Profil na društvenoj mreži nije samo izlog, već i prodajni kanal. Zamislite da u prodavaonici upitate nekog djelatnika nešto o plaćanju ili dostupnim modelima, a on samo prođe kraj vas. Što biste svojim prijateljima rekli o tom dućanu? Sigurno ništa lijepo. Budite uslužni, ljubazni i potrudite se da vaš odgovor ne izgleda kao da ga je objavio loš bot. Jedino gore od ignoriranja je osorna komunikacija. Inzistirajte na tome da svaki upit bude riješen unutar 24 sata. Ukoliko sami nemate vremena za veći angažman, zaposlite nekoga ili angažirajte komunikacijsku agenciju. 😉

  1. Uzimanje tuđeg sadržaja

Ne samo što se time zadire u nečija autorska prava, nego se priprema potencijalna bombastična krizna situacija. Uložite vrijeme i novac u osmišljavanje i pripremu vlastitog sadržaja. Ako imate agenciju, omogućite joj pristup potrebnim materijalima i ne oslanjajte se na fotografije koje objavljujete već godinama u krug na društvenim mrežama. Ako ne biste postavili isti billboard svake godine, zašto biste to činili online? Osvojite pažnju korisnika novim, originalnim idejama – sigurno će se isplatiti.

  1. Neprimjerena komunikacija i šale

Naravno, važno je to ne činiti namjerno, iako su neki slučajevi uvredljive komunikacije na pojedinim stranicama čak i u Hrvatskoj dobili medijsku pažnju. Jedan ugostiteljski objekt tako se branio „autonomijom CM-a“ i slobodom načina komunikacije na vlastitom pageu. Ti argumenti zvuče logično, no nikome ne bismo preporučili da vrijeđaju kritičare, uključuju se u raspravu s privatnog profila ili nagovaraju prijatelje da ih brane u komentarima. Ukoliko je netko osobito neugodan i ne prestaje kršiti Pravila ponašanja stranice, tu su opcije hide (sakrij) i ban (blokiraj). Što se humora tiče, ako niste satirična stranica niti stand up komičar, nije preporučljivo ulaziti u rizične forme. Ako ste u nedoumici, zamislite biste li voljeli da vam službenik u pošti uputi takav „smiješan“ komentar ili da doktor ispriča taj vic vašoj mami. Ne biste? Nemojte ga objaviti.

  1. Pretjerana samohvala

„Naša tvrtka je najbolja. Naručite naš proizvod, najkvalitetniji je na svijetu. Mi smo broj 1 svugdje ikad.“ I tako iz dana u dan. Čak i ako je tome slučaj, postoje i drugi načini komuniciranja dobrih strana tvrtke, usluge ili proizvoda bez prefiksa naj-. Upitajte korisnike za autentičan komentar i testimonijal – kako ste im pomogli, što cijene u vašem radu, zašto bi ponovno kupili vaš proizvod, što može biti bolje? Neka vas drugi hvale, pa makar uz pohvale došle i kritike – neće vam štetiti onoliko koliko umjetna samohvala može.

Share on Pinterest

O intelektualnom izvozu

Zašto bi Hrvatska trebala početi raditi na tome da više izvozi svoje ideje? Jer ih ima! U našem biznisu ima jako puno pametnih i kreativnih ljudi i tvrtki. Nije da van naših granica nema pametnih ljudi, ali u tome i jest bit – zašto van umjesto ljudi ne šaljemo ideje?

Naime, Grizli je upravo postala agencija koja je svoje usluge proširila na austrijsko, slovačko i češko tržište, a u planu je priprema i za dansko. Zašto je to velika stvar? Zato što za to nismo morali preseliti niti svoju tvrtku niti svoje ljude u Austriju, Njemačku ili Irsku, već smo napornim i predanim radom došli do toga da svoje ideje možemo plasirati na vanjska tržišta – iz Hrvatske.

S obzirom na to kako nam poslovanje nije u potpunosti usmjereno na samo jedan segment, izuzetno nam je važno kontinuirano raditi na kreativnosti, poboljšanju usluga i razvoju poslovanja jer samo tako možemo doći do ovakvih rezultata. Ideje ne poznaju granice i njihov izvoz najviše se veže za IT industriju, no to se polagano mijenja. Kreativnost, društvene mreže, advertising, branding i odnosi s javnošću u budućnosti će sigurno biti usluge koje će se moći izvoziti, ali korijen svake od tih usluga leži u kvalitetnoj ideji i predanom odnosu prema klijentu.

Zašto je kontinuiran trud važan? Jer nije besplatan, jer je vaš, osoban, i nitko vam ga ne može oduzeti, a onaj tko zna će ga lako prepoznati i uvažiti. Iznimno smo ponosni kada su naši klijenti zadovoljni, a najviše kada su zadovoljni nama.

Industrija komunikacija na stranim tržištima iznimno je konkurentna, stoga sa sigurnošću možemo reći kako će hrvatska kreativnost kao i domaća komunikacijska industrija, odnosno intelektualne usluge, u budućnosti definitivno biti jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda. Zašto već sada ne bismo počeli na tome raditi te se pripremati za nove izazove?

 

 

Photo by Drupal.org

Share on Pinterest

Have yourself a merry little Christmas

Vrijeme je darivanja, šarenih ukrasa, najljepših čestitki i božićnih reklama. No kako to blagdansko vrijeme utječe na vaš brend i komunikaciju s korisnicima?

Kada je riječ o proizvodima široke potrošnje sa sigurnošću možemo reći da je vrijeme blagdana idealno za njihovu prezentaciju. Najbolji pokazatelj je Coca Cola koja je, zahvaljujući božićnim reklamama, zauzela prvo mjesto u oglašivačkom svijetu. Radosni Djedica, snijeg, božićni ukrasi, ljubav, i još malo ljubavi začinjene Coca Colom, pokazali su se kao savršen recept za najbolju božićnu reklamu. Tko može zamisliti božićni ručak ili party bez ovog osvježavajućeg napitka?

Osmišljene kako bi u nama potaknule emocije i stvorile potrebu za određenim proizvodom, reklame su zasigurno jedan od najuspješnijih marketinških alata. Naravno, komunikacijska strategija ovisi o proizvodu i ciljevima. Dizajnerica unikatnih lutaka i proizvođač parketa neće imati jednaku komunikacijsku strategiju, iako imaju isti cilj – ostvariti što veću zaradu.

Dok će dizajnerica posegnuti za prodajnom strategijom kroz oglašavanje i prodajni PR, proizvođač parketa iskoristit će različite kanale kako bi se osvrnuo na rezultate protekle godine, istaknuo planove u novoj godini i skrenuo pozornost na svoju djelatnost. Međutim, oboje će posegnuti za izazivanjem emocije u postojećim i potencijalnim korisnicima ili poslovnim partnerima.

Digitalne platforme neizostavan su dio božićne komunikacijske priče. Naime, digitalne tehnologije otvorile su bezbroj mogućnost za izradu personaliziranog sadržaja, od newslettera, objava na društvenim mrežama pa sve do oglašavanja. Ukoliko vaša poruka na društvenim mrežama privuče pažnju te pobudi emociju u vašim pratiteljima budite sigurni da će se zakotrljati lavina komentara i dijeljenja sadržaja, a čak neće morati posegnuti za njegovom promocijom.

Stoga, blagdanska euforija u potpunosti odgovara ostvarivanju vaših marketinških ciljeva. Kreirajte posebnu ponudu koja će zadovoljiti kupce, a kojom ćete im zahvaliti za njihovu vjernost. Zahvalite partnerima, korisnicima, pratiteljima koji su također zaslužni za vaš uspjeh. Kreativnim rješenjima pobudite emocije i bez obzira na to koju strategiju odaberete, pobrinite se da vaša poruka dopre do krajnjeg korisnika upakirana u božićni light motiv.

And don’t forget, have yourself a merry little Christmas. 🙂

Share on Pinterest

Iza svake kreative stoji puno brojeva

U agencijama poput naše često se na prvom mjestu ističu dobre kreativne ideje, bilo za billboard kampanju, bilo za sadržaj na društvenim mrežama ili nešto treće, a u pozadini ostaje ono bez čega se one ne bi realizirale – brojevi, odnosno novčići. A naravno, kada su brojevi, novci i izračuni u pitanju, na prvom mjestu je excel. Moj, accountski posao tu je da pripremi sve proračune potrebne za pripremu ponuda i troškovnika, koji prate kreativne ideje jer klijenta u konačnici zanima koliko će ga sve koštati i hoće li se uklopiti u budžet.

Ponekad brojevima (u obliku datuma) plašim kreativce i druge kolege da će propustiti rok za predaju. Oni to poštuju iako često negoduju, jer znaju da je bolje imati nekoga tko će ih podsjetiti da smisle super foru na vrijeme, nego da se moraju sami javiti klijentu da kasne. Jer rokovi su tu da se poštuju, a ne krše.

Kako sam došla do ove pozicije? Preko raznih studentskih poslova, od podjele letaka, lijepljenja deklaracija, hostesiranja, ispomoći u administraciji. Svi ti naizgled bezvezni poslovi naučili su me prije svega radnim navikama, organiziranosti i na kraju, komunikaciji s ljudima (kupcima, dobavljačima, klijentima i kolegama). Mirno riješiti konflikt često je kompliciranije od izrade marketing strategije, a ja sam naučila odlično funkcionirati u najrazličitijim poslovnim okruženjima. I evo me s Grizlijevicma nakon stručnog osposobljavanja i poslije dva posla na poziciji asistentice u prodaji i marketingu. Iz svakog od ovih poslova sam naučila nešto što mi sada koristi: ako ne iskustvo rada u nekom programu, onda iskustvo rada s najrazličitijim ljudima i za mene najvažnije, naučila sam da je radna atmosfera, okolina i kolegijalnost ključna. Jer bez nje i brojevi kod izračuna odu u krivo, a to za nikoga nije dobro.

Ponekad uletim i na teritorij kreativaca. Nikada ne škodi pogled iz druge perspektive. I mala verbalna ogradica koja ih spriječi da klijentu predlože živu papigu na promociji u shopping centru. Čvrsta pravila i dobra organizacija nužni su za svaki biznis, pa tako i ovaj naš komunikacijski. I zato smo, na kraju, tako produktivni – puno različitih iskustava, stavova i vizija stvara bolje proizvode od isključivih ili jednostranih mišljenja. A dobar proizvod može (i mora) itekako biti u budžetu i predan na vrijeme. A ja sam tu da to osiguram. Uredska šaptačica brojevima. Brojevi i uvijek brojevi, excelice, crno na bijelo, arhivirano „da se nađe“. 🙂

Share on Pinterest